Kućanstva u eurozoni bi mogla nastaviti sa štednjom dijela svojih prihoda kako bi oporavili dio bogatstva izgubljenog zbog visoke inflacije, procjenjuje Europske središnja banka (ESB) u najnovijoj analizi u kojoj se predviđa da će na kratki rok relativno slaba potrošnja imati negativan utjecaj na rast.
“Očekujemo da će stopa štednje ostati visoka u kratkom roku premda nešto niža od nedavnog vrhunca što djelomično odražava umjereniju razinu kamatnih stopa”, ističe ESB.
Kućanstva u eurozoni su u drugom tromjesečju prošle godine, za koje razdoblje postoje najsvježiji podaci, uštedjeli 15,7 posto bruto raspoloživog dohotka što je osjetno iznad stopa od 12 do 13 posto prije razdoblja pandemije.
Glavni uzročnik ili krivac za povećanu stopu štednje je činjenica da je rast inflacije bitno umanjio realno bogatstvo kućanstava u eurozoni.
“U protekle dvije godine, s rastom inflacije, palo je realno neto bogatstvo kućanstava i to daje poticaj da se ono povrati”, navodi ESB.
Rast kamatnih stopa je potaknuo štednju i vjerojatno više prigušio potrošnju na robe no na usluge, a posebice je negativan učinak vidljiv na trajna dobra.
Pročitajte još:
“Na početku 2023. potrošnja na raznu robu pala je ispod pretpandemijske razine i uglavnom je stagnirala u zadnje dvije godine. U isto vrijeme potrošnja na usluge je nastavila rasti, no umjerenijim ritmom”, navodi na svojoj web stranici ESB.
ESB dodaje da će rast realnog dohotka, nešto viša razina kamatnih stopa i poticaj da se oporavi bogatstvo kućanstava biti prisutni još neko vrijeme. Istodobno, s obzirom na snižavanje kamatnih stopa, očekuje se da će stopa štednje također lagano padati i da će to u određenoj mjeri potaknuti osobnu potrošnju s obzirom na i dalje prisutan rast realnih prihoda kućanstava.
