ESB ostavila ključne kamatne stope nepromijenjenima

Pixabay.com
Europska središnja banka, Frankfurt, Foto: Pixabay.com

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene.

Ključne kamatne stope ESB‑a ostat će nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi dva posto, za glavne operacije refinanciranja 2,15, a za mogućnost posudbe na kraju dana 2,40 posto.

U priopćenju su obrazložili svoju odluku pokušajem da stabiliziraju inflaciju na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju, pri čemu su izgledi znatno neizvjesniji zbog rata na Bliskom istoku.

Nove projekcije stručnjaka ESB‑a iznimno sadržavaju informacije do 11. ožujka, što je kasniji krajnji datum od uobičajenoga.

U osnovnom scenariju ukupna inflacija prosječno iznosi 2,6 posto u 2026., dva posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini.

Inflacija je revidirana naviše u odnosu na projekcije iz prosinca, i to posebno za 2026., zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku.

U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,3 posto u 2026., 2,2 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. Ta je predviđena putanja također viša od one u projekcijama iz prosinca, uglavnom zbog utjecaja viših cijena energije.

Stručnjaci očekuju prosječnu stopu gospodarskog rasta od 0,9 posto u 2026., 1,3 u 2027. i 1,4 posto u 2028. godini. Riječ je o reviziji naniže, posebno za 2026., zbog globalnog utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje.

Istodobno bi rast i nadalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te javna potrošnja na obranu i infrastrukturu.

U skladu s opredjeljenjem Upravnog vijeća u sklopu strategije monetarne politike da će se rizici i neizvjesnost uzimati u obzir u odlučivanju, stručnjaci su procijenili i to na koji bi način rat na Bliskom istoku mogao utjecati na gospodarski rast i inflaciju u određenim alternativnim ilustrativnim scenarijima.

Analiza scenarija upućuje na zaključak da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija bila viša, a rast niži od osnovnih projekcija. Posljedice za srednjoročnu inflaciju bitno ovise o opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka jačeg i dugotrajnijeg šoka cijena energije.

Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike Upravno vijeće na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari