Europska unija mogla bi ublažiti ekonomski udarac američkih carina i de-globalizacije bržim uklanjanjem internih trgovinskih barijera, rekli su u petak najviši dužnosnici Europske središnje banke (ESB).
EU, nažalost, u posljednje vrijeme sve više zaostaje za drugim globalno velikim ekonomijama zbog slabije konkurentnosti, strukturnih nefleksibilnosti i složenog ih regulatornih pravila koja se često uvelike razlikuju u 27 država članica EU.
“Naša analiza pokazuje da, kada bi sve države EU samo snizile svoje barijere na istu razinu kao u Nizozemskoj, da bi unutarnje trgovinske prepreke mogle pasti za oko 8 posto za robu, i 9 posto za usluge,” rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde.
“Kad bismo postigli samo četvrtinu toga, to bi bilo dovoljno da se unutarnja trgovina povećala dovoljno da se u cijelosti poništi negativan efekt američkih carina za europski rast,” kazala je Lagarde na konferenciji u Frankfurtu.
Lagarde koristi Nizozemsku kao primjer jer je ona jedno od najliberalnijih gospodarstava u EU. Njeni prijedlozi odražavaju pozive Marija Draghija, bivšeg talijanskog premijera i predsjednika ESB-a, koji je prošle godine iznio niz ideja za poboljšanje konkurentnosti Europske unije. No, njegove ideje su dosad dužnosnici uglavnom su uglavnom ignorirali.
Predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel izjavio je da su unutarnje barijere EU spriječile “skrivene šampione,” tj. uhodane tvrtke s jakim domaćim dosegom, da i na svjetskoj sceni ostvare globalnu prisutnost koju imaju njihovi američki rivali.
“Brojne kompanije nisu dovoljno male da budu doista agilne i visoko inovativne, ali niti dovoljno velike da u cijelosti iskoriste prednosti ekonomiju velikih brojeva,” rekao je Nagel na istom događaju u Frankfurtu.
Kako bi se prevladale te prepreke, Lagarde i Nagel zagovaraju takozvani “28. režim,” – alternativni pravni okvir koji bi bio ujednačen u cijeloj EU i koji bi bio iznad lokalnih pravila u 27 država članica, u kojeg bi se kompanije dobrovoljno mogle uključiti.
Takav jedinstveni režim bi smanjio potrebu za usklađivanjem pravila u svih 27 članica, što usporava regulatorne procese. “To bi olakšalo prekogranične operacije, dodatno smanjilo troškove usklađivanja, i pomoglo poduzećima u bržem rastu. Time bi se uklonile neke od preostalih zapreka na našem unutarnjem tržištu koje obuhvaća 450 milijuna kupaca,” kazao je Nagel.
Takav režim također bi mogao mobilizirati i domaću štednju, koja sve češće odlazi iz Europske unije jer na drugim tržištima može ostvariti bolje prinose. Kućanstva iz eurozone trenutno imaju oko 6.500 milijardi eura u američkim dionicama – što je otprilike dvostruko više od iznosa s kraja 2015.
“Ako to dobro riješimo, kompanije koje bi mogle rasti na temelju istinski europskih režima također bi bile i u najboljem položaju za pristup paneuropskim izvorima financiranja, što bi pomoglo da se naša velika ušteđevina usmjeri u produktivna ulaganja,” dodaje Lagarde.
Pročitajte još:
Drugi prijedlozi koje je iznijela Lagardea uključuju harmonizaciju poreza na dodanu vrijednost, kao i proširenje odlučivanja glasanjem tzv. kvalificiranom većinom na razini EU, kako bi se ovlasti veta na kojeg ima pravo svaka članica mogle rjeđe koristiti.
Lagarde je također pohvalila povećanu fiskalnu potrošnju, posebice u Njemačkoj, za jačanje domaćeg gospodarstva, i rekla da će ESB, koja je između 2024. i 2025. značajno snizila kamatne stope, također odraditi svoj dio posla. “Nastavit ćemo po prilagođavati svoju monetarnu politiku po potrebi, kako bi osigurali da inflacija ostane na našoj ciljanoj razini,” rekla je Lagarde.
