Europska središnja banka (ESB) bi trebala napustiti ciljanje opće stope inflacije i umjesto toga se usredotočiti na rast cijena u sektoru takozvane diskrecijske potrošnje, odnosno na stvari i usluge koji ne spadaju u nužne troškove.
Tako barem navode stručnjaci koji su priredili analizu za sastanak središnjih bankara koji ESB tradicionalno u ovo doba godine organizira u portugalskoj Sintri. Cilj takve promjene, prema analizi, bila bi zaštita najsiromašnijeg sloja stanovništva.
Ove se godine skup u Sintri održava od 30. lipnja do 2. srpnja.
ESB cilja razinu opće stope inflacije od dva posto, a donositelji odluka u ESB-u zasad smatraju da bi korištenje drugih načina za mjerenje rasta cijena, kao što je temeljna inflacija ili brojke koje uključuju troškove stanovanja, stvorilo konfuziju.
No, analiza navodi da sadašnji način neravnomjerno pogađa zaposlenike s nižim plaćama i dovodi do nepovoljnijeg ishoda za društvo.
Logika takve tvrdnje je da se nakon dizanja kamatnih stopa diskrecijska potrošnja znatno smanjuje, i to čak više no što je potrebno, a to dovodi do pada potražnje za radnicima u sektorima koji proizvode takve robe i usluge.
“Takvi sektori zapošljavaju veći udio radnika s nižim primanjima i onih koji jedva spajaju kraj s krajem čija je potrošnja izrazito osjetljiva na promjene u prihodima”, prenosi Reuters navode autora.
Pročitajte još:
Tako se početni pad u diskrecijskoj potrošnji pretvara u širi pad potražnje koji se pojačava pod utjecajem učinka porasta cijena na kućanstva s nižim primanjima.
“Kada bi se ciljalo inflaciju u diskrecijskom segmentu potrošnje, to bi dalo kućanstvima poticaj da održe takvu vrstu potrošnje što bi onda pozitivno djelovalo na sektore koji proizvode takvu robu i usluge gdje radi veliki broj zaposlenika s nižim primanjima”, objašnjava se u analizi.
2 Odgovora
To bi omogućilo preciznije praćenje i upravljanje potrošačkim ponašanjem.
ESB bi trebao fokusirati inflaciju na diskrecijsku potrošnju, a ne na opću stopu.