Iako tek manji dio radnika u eurozoni strahuje da bi američke carine mogle ugroziti njihova radna mjesta, to bi ipak moglo usporiti rast u već oslabljenom europskom gospodarstvu, napisali su u petak stručnjaci iz Europske središnje banke (ESB) u objavi na službenom blogu.
Američka vlada u srpnju je uvela niz carina na uvoz robe iz Europske unije, čime se efektivna carinska stopa popela na oko 13,1 posto, s prijašnjih 2,3 posto, što je veliki problem za EU, budući da je SAD i dalje daleko najveće europsko izvozno tržište.
Iako samo 15 posto europskih radnika kaže da strahuje da bi zbog carina mogla biti ugrožena njihova radna mjesta, to bi još uvijek moglo imati značajan efekt na europsko gospodarstvo, kažu istraživači ESB-a na temelju podataka iz najnovije ankete o očekivanjima europskih potrošača.
“Radnici koji najviše očekuju da će ostati bez posla najvjerojatnije će izgubiti posao mnogo kasnije. Zato, iako se čini da je direktni efekt američkih carina na radna mjesta zasad ograničen, učinak bi na neke radnike mogao biti izraženiji, i mogao bi dodatno oslabiti optimizam kompanija i potrošača.”
Podaci iz ankete mogli bi biti značajni, jer ESB očekuje da će glavnina europskog gospodarskog rasta ove i iduće godine doći ponajprije od domaće potrošnje, i to djelomično zbog kućanstava koja troše sredstva iz svoje inače visoke stope osobne štednje.
No, budući da štednja i dalje raste, dužnosnici monetarne politike sada preispituju tu pretpostavku, s obzirom na to da neizvjesnosti oko gospodarskih kretanja vrlo vjerojatno neće ubrzo nestati, vidi se iz bilješki s njihovog sastanka u rujnu koje su objavljene u četvrtak.
Rezultati ankete stoga upućuju na negativni rizik za europski gospodarski rast zbog američkih carina, koji bi mogao imati domino efekt u ekonomiji koja zasad raste po niskoj stopi od oko 1 posto.
Pročitajte još:
Istraživanje ESB-a pokazuje da se radnici u industriji, građevinarstvu i trgovini boje negativnih učinaka američkih carina na robu, dok zaposlenici u uslužnom, financijskom i IT sektoru smatraju za sebe i svoja radna mjesta da su najizloženija tom udaru.
“To se posebice odnosi na radnike u Irskoj i Nizozemskoj, gdje se nalaze mnoga europska sjedišta brojnih američkih kompanija, i koje imaju vrlo otvorena gospodarstva,” zaključuju stručnjaci ESB-a.
