Energetski prijelaz u EU na čistu energiju treba ulaganja od 660 milijardi eura godišnje

Europska komisija predstavila je prve inicijative za poticanje ulaganja u europska rješenja za čistu energiju, povećanje otpornosti i smanjenje cijena energije.

Kako ističu u Bruxellesu, čisti izvori energije i dalje su najpristupačniji i najsigurniji te jedini srednjoročni odgovor za smanjenje izloženosti Europske unije (EU) nestabilnosti cijena.

Strategija ulaganja u čistu energiju treba pomoći premošćivanju jaza između trenutačno dostupnog privatnog kapitala i potrebnih ulaganja te u smanjenju rizika za projekte.

U energetskom paketu za građane Europska komisija predlaže mjere za smanjenje računa za energiju te jačanje mogućnosti da građani sami proizvode i dijele čistu energiju.

Pripremljena je i strategija za male modularne reaktore s mjerama kojima bi se državama članicama EU-a koje žele primijeniti tu tehnologiju omogućilo uvođenje prvih operativnih malih modularnih reaktora početkom 2030.

Što se tiče ulaganja u čistu energiju, Europska komisija će osmišljenu strategiju provoditi u suradnji s grupom Europske investicijske banke (EIB) koja u iduće tri godine namjerava osigurati više od 75 milijardi eura za potporu ciljevima prelaska na čistu energiju.

EIB će se posebno obvezati da će Fondu za ulaganja u stratešku infrastrukturu dodijeliti okvirni iznos do 500 milijuna eura čime će se osigurati temeljni kapital za ulaganje u posebne projekte energetske infrastrukture.

Čista energetska tranzicija, po procjeni Bruxellesa, će trebati godišnja ulaganja od 660 milijardi eura do 2030., a onda bi u razdoblju od 2031. do 2040. to naraslo na 695 milijardi eura godišnje.

Unatoč dosadašnjem napretku u Europskoj komisiji smatraju kako je potrebno ubrzati dinamiku i opseg investicija u segmentu čiste energije.

“Dok javni novac ima ključnu ulogu katalizatora, energetska tranzicija na prvom mjestu ovisi o mobilizaciji bitno više privatnog kapitala. Korištenjem i javnog novca kanimo smanjiti rizike za projekte, razvući troškove financiranja kroz vrijeme i privući širu bazu ulagača, uključujući institucionalne investitore”, poručuje Europska komisija.

Što se energetskog paketa za građane tiče, Europska komisija navodi da oni, osim kroz proizvodnju i dijeljenje vlastite čiste energije, mogu imati koristi od brže promjene opskrbljivača, nižih poreza i pristojbi na račune za struju te transparentnijih informacija o računima i ugovorima za energiju.

Planovi jačanja energetske neovisnosti podrazumijevaju i jačanje europskog sadržaja i izgradnju snažnog lanca opskrbe EU-a.

Kod malih modularnih reaktora poduprijet će se industrija u ubrzavanju njihova razvoja i uvođenja, posebno radom Europskog industrijskog saveza za male modularne reaktore. Hrvatski dužnosnici su iskazali interes za korištenje malih modularnih reaktora u povećanju hrvatske energetske neovisnosti.

“Komisija će razmotriti dodatna sredstva fonda InvestEU u iznosu od 200 milijuna eura iz Inovacijskog fonda do 2028. za potporu uvođenju početnih komercijalnih jedinica inovativnih nuklearnih tehnologija s pomoću jamstava za smanjenje rizika. Današnjom strategijom utvrđuje se vizija izgradnje istinski prilagodljivog europskog lanca opskrbe. To je ključno za osiguravanje tehnološkog i industrijskog vodstva u EU-u te za razvoj odgovarajućih vještina i jačanje regulatorne suradnje uz istodobno osiguravanje najviših sigurnosnih standarda”, ističu u Bruxellesu.

Europska komisija napominje da će skorašnji okvir za energetsku i klimatsku politiku za iduće desetljeće dodatno razjasniti opseg i prirodu potrebnih ulaganja.

Također, novi sedmogodišnji proračun EU-a od 2028. do kraja 2034. godine, kao i nacionalni oblici potpore, služit će kao poluga za smanjenje rizika kod projekata te troškova financiranja, ali javna sredstva neće zamijeniti privatna ulaganja već će ih dodatno potaknuti.