Energetske zajednice zapinju u EU, pa tako i u Hrvatskoj, zbog birokracije i velikih igrača

Ljudi koji se organiziraju u takozvane energetske zajednice vrlo su u pravilu entuzijastični oko proizvodnje vlastite obnovljive energije, no česte su i frustracije i prigovori oko mogućnosti provođenja takvih projekata jednako kao što brži napredak otežavaju ostali proizvođači energije.

Zaključak je Europskog revizorskog suda (ECA) da europski planovi o stvaranju energetskih zajednica u koje bi bili uključeni građani, lokalne vlasti i male tvrtke napreduju sporije od najavljenog i željenog.

Europljani koji se organiziraju u energetske zajednice često izražavaju zbunjenost oko zakonskih koraka i potrebnih dozvola te se žale na nedovoljno informacija i potpore.

Europska unija (EU) je 2019. godine omogućila građanima da sami proizvode svoju energiju i njome trguju što je bio i svojevrsni izazov za velike proizvođače energije. Taj potez je bio protumačen kao energetska demokratizacija, no provedba je naišla na niz zapreka u obliku nacionalnih regulatora i interesa energetske industrije.

Jedan od ciljeva je bio da svaka općina u EU s više od 10 tisuća stanovnika do 2025. dobije barem jednu energetsku zajednicu. Europska komisija još nije podnijela izvješće o napretku, no podaci koje su prikupili europski revizori ukazuju da je cilj u velikoj mjeri ostao neispunjen.

“Dok EU juri u nastojanju da ostvari klimatske i energetske ciljeve, građanska energija ostaje vrlo privlačna ideja, u teoriji idealna, no u praksi vrlo izazovna. EU sada treba ukloniti zakonske i tehničke zapreke kako bi ideja doista zaživjela”, ustvrdio je član ECA nadležan za reviziju stanja s energetskim zajednicama Joao Leao.

EU se izvorno nadao da bi na energetske zajednice moglo do 2030. otpadati 21 posto europskih kapaciteta proizvodnje energije iz vjetra i Sunca.

Izvješće ECA-e izdvaja političke i birokratske zapreke kao ključni problem što potvrđuju frustirani građani koji žele biti dio energetskih zajednica, a dodaje se i da su pravila nedovoljno jasna pa je teško razumjeti što se podrazumijeva pod energetskom zajednicom, kako je osnovati i kako prodati višak električne energije.

Hrvatski grad Poreč je izabran kao testno mjesto za razvoj energetske zajednice iz europskih novaca u razdoblju od 2021. do 2024., no zapelo se zbog nekvalitetne legislativne potpore i birokratskih komplikacija. Riječ je o modelu temeljenom na tome da građani kupe vaučere od javne institucije za financiranje energetskog projekta, a onda zauzvrat temeljem tih vaučera dobiju jeftinije određene javne usluge.

Tehnički problemi s kojima se suočavaju projekti energetskih zajednica u EU samo pogoršavaju stvar, ocjenjuje ECA. Zagušenje u mreži može odgoditi i zaustaviti nove projekte, a rad solarnih panela nije uvijek usklađen s energetskim potrebama kućanstava.

“Dio problema je to što proizvodnja i potreba za potrošnjom ne idu uvijek ruku pod ruku. Solarni paneli većinu energije stvaraju preko dana, a potražnja kućanstava je na vrhuncu rano ujutro i navečer”, navodi se u izvješću revizorskog suda.

Pritom se dodaje da bi pohrana energije mogla biti rješenje, no Europska komisija to nije predvidjela kao prioritet za energetske zajednice što je onda propuštena prilika za njihov brži razvoj.

ECA stoga poziva Europsku komisiju da pojednostavni pravila, omogući poticaje za građane i ranjiva kućanstva i podrži rješenja za pohranu energije jer bi u suprotnom građanska energetska revolucija mogla ostati tek obećanje.

Glasnogovornik Europske komisije je, kako prenosi Euronews, izjavio da će to izvršno tijelo uzeti u obzir preporuke ECA-e u razradi energetskog paketa za građane.

No, ono što je isto problem je otpor velikih energetskih tvrtki putem lobiranja, regulatornog pritiska i nadzora nad mrežnom infrastrukturom. To sve usporava razvoj energetskih zajednica čak i kada ih politika podrži.

U jednom takvom slučaju u Nizozemskoj energetska je zajednica platila depozit za stavljanje na listu čekanja za priključenje na elektroenergetsku mrežu, a kada su pokušali spojiti solarnu elektranu u blizini grada Edea naletjeli su na zapreke jer je operator mreže odbio dodijeliti priključak zbog navodno već postojećeg prevelikog kapaciteta na mreži.

No, ima i pozitivnih priča, poglavito iz Belgije i Danske. U Belgiji je jedan projekt energetske zajednice nedavno proslavio godinu dana funkcioniranja, a riječ je o 72 tisuće osoba koje zajednički posjeduju vjetroturbinu, solarne panele na krovovima i mrežu za grijanje.

Danski otok Samsø potpuno se opskrbljuje energijom iz obnovljivih izvora zahvaljujući energetskim projektima građana.

U nedavnom razgovoru za Financije.hr Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge je rekao kako su u hrvatskoj energetske zajednice i dalje na čekanju jer HEP-ODS treba omogućiti dijeljenje energije.