Rani ekonomski indikatori ukazuju da američke kompanije i potrošači snose najveći dio tereta novih uvoznih carina predsjednika Trumpa, u direktnoj kontradikciji njegovih tvrdnji, što između ostalog i otežava borbu američkog Feda protiv inflacije.
Nakon dolaska na vlast početkom godine Trump uporno tvrdi da će cijenu njegovih protekcionističkih nameta plaćati strane države, jer misli da će izvoznici apsorbirati te troškove, samo da bi zadržali prisutnost na najvećem svjetskom potrošačkom tržištu.
Međutim, akademske analize, ankete iz poslovnog svijeta i komentari raznih kompanija sve više pokazuju da su tijekom prvih mjeseci novog trgovinskog režima Trumpa američke kompanije platile te cijene – i da sve veći dio tako nastalih troškova prenose na potrošače – što čini izglednim da će doći do rasta cijena za potrošače.
“Čini se da većinu tih troškova snose američke kompanije. Vidimo postupno prebacivanje troškova na potrošačke cijene, i jasno je da dolazi do pritiska na rast cijena,” kaže profesor Alberto Cavallo sa Sveučilišta Harvard.
Neimenovani glasnogovornik Bijele kuće izjavio je da bi Amerikanci “mogli naići na prijelazni period prilagodbe na carine,” ali da bi cijenu tih troškova “naposljetku snosili strani izvoznici” koji šalju robu u SAD. Kompanije stoga diversificiraju lance opskrbe i dovode proizvodnju u SAD, dodao je glasnogovornik.
Cavallo i njegovi kolege Paola llamas i Franco Vasquez su pratili cijene gotovo 360.000 proizvoda koji se prodaju na američkom tržištu – od tepiha do kave – koje nude velike online i fizičke trgovine u SAD-u. Utvrdili su da su globalno cijene robe iz uvoza porasle za 4 posto nakon Trumpovog uvođenja carina početkom ožujka, dok je cijena domaćih proizvoda rasla za 2 posto.
Najveće povećanje cijena zabilježeno je kod proizvoda koje SAD ne može proizvoditi kod kuće, kao što je primjerice kava – ili koji dolaze iz država kojima su nametnute najviše carinske stope, kao primjerice Turska. Ta su povećanja cijena – iako materijalna – općenito bila puno niža od carina za predmetne proizvode, što znači da su i prodatelji na sebe preuzeli dio troškova nastalih zbog Trumpovih nameta.
Ipak, uvozne cijene u SAD-u – koje ne uključuju carinske namete – pokazuju da strani izvoznici podižu svoje cijene u dolarima, i na taj način svojim kupcima u Americi prenose dio vrijednosti izgubljene zbog pada vrijednosti dolara u odnosu na njihove domaće valute.
“To ukazuje da strani proizvođači malo ili nimalo ne snose troškove američkih carina, što je u skladu s prethodnim ekonomskim istraživanjima,” rekli su stručnjaci sa Sveučilišta Yale u članku objavljenom na njihovom službenom blogu. Nacionalni indeksi izvoznih cijena također se uklapaju u tu sliku. Cijene robe koju izvoze Kina, Njemačka, Meksiko, Turska i Indija sve su porasle – a jedina iznimka je Japan.
Trumpove carine su još uvijek nedovršen popis nameta koje su dosad podigle prosječnu carinu na uvoz s ranijih 2 posto na procijenjenih 17 posto. Taj proces još uvijek traje, a prilagodba novim pravilima igre mogle bi potrajati mjesecima jer se strani izvoznici, američki uvoznici i potrošači svi sukobljavaju oko pitanja tko plaća troškove Trumpovih carina, koji iznose oko 30 milijardi dolara mjesečno.
“Ne očekujemo da će ovo biti neki jednokratni skok. Umjesto tog, kompanije pokušavaju pronaći neke načine za ublažavanje udarca” i postupno povećavati cijene, dodaje Cavallo.
Europski proizvođači automobila su, primjerice, zasad na sebe preuzeli veći dio troškova. No, kompanije koje prodaju robu široke potrošnje, kao npr. proizvođač deterdženata Procter & Gamble, koncern za sunčane naočale EssilorLuxottica, ili švicarska kompanija za satove Swatch podigli su svoje cijene.
Po analizi Reutersa oko 72 posto kompanija u regiji EMEA (Europi, na Bliskom istoku i u Africi) najavilo je povećanje svojih cijena nakon Trumpovih najava trgovinskog rata – a tek 18 posto njih je upozorilo investitore na potencijalno smanjenje profitnih marži. Analize internetskih trgovina Shein i Amazon već su pokazale da je došlo do značajnog rasta cijena kineskih proizvoda koji se prodaju u SAD-u,u rasponu od odjeće do elektronike.
Kineske državne mjere kojima se pokušava suzbiti “pretjerana” konkurencija i proizvođače se potiče da smanje tržišno natjecanje ili čak smanje proizvodne kapacitete u nekim ključnim sektorima mogla bi pogoršati situaciju za američke kupce, jer bi se time mogla ograničiti opskrba nekim vrstama robe, kao primjerice solarnih panela.
Sve ove okolnosti stvaraju razloge za rast inflacije u SAD-u. Fed je prošli mjesec snizio referentnu kamatnu stopu, zbog zabrinuti oko slabljenja tržišta rada – ali dužnosnici središnje banke su još uvijek podijeljeni oko toga hoće li inflacija do koje su dovele Trumpove carine padati ili ne. Najnoviji guverner Feda Stephen Miran, nedavno imenovan nakon prelaska s funkcije u Trumpovoj vladi, tvrdi da carine nisu inflatorne, i odbacuje bojazan zbog viših cijena zbog, kako kaže, “relativno malih promjena cijena nekih vrsta robe.”
Preliminarna prognoza Boston Feda projicira da će Trumpov porez povisiti temeljnu stopu inflacije za 75 baznih bodova. Predsjednik Feda Jerome Powell rekao je da su carine odgovorne za možda 30-40 baznih bodova u posljednjem mjerenju temeljne inflacije od 2,9 posto – ali je dodao da bi tej efekt trebao biti “relativno kratkotrajan.”
Institut za međunarodnu ekonomiju Peterson procjenjuje da bi inflacija u sljedećoj godini mogla biti za 1 posto veća nego da nije bilo uvođenja Trumpovih carina – ali da bi se potom inflacija mogla smanjiti.
U ostatku svijeta također nema razloga za slavlje. Budući da se američki potrošači muče s praćenjem rastućih cijena, potražnja za robom iz uvoza najvjerojatnije će se usporiti. Po indeksu menadžera u nabavi koje sastavlja Global S&P kompanije širom svijeta bilježe pad narudžbi za izvoz u Ameriku, još od lipnja ove godine.
Pročitajte još:
U srpnju je robni izvoz iz Europske unije u SAD pao za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u nekad moćnoj Njemačkoj izvoz u SAD pao u kolovozu za 20,1 posto. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) također je snizila prognozu rasta globalne trgovine sljedeće godine, na samo 0,5 posto, i kao glavni razlog navela odgođeni efekt američkih carina.
Iako te brojke možda održavaju požurivanje narudžbi u iščekivanju Trumpovih carina, zbog njih su sve prognoze o razvoju trgovine prilično oprezne. Analitičari nizozemske banke ING očekuju da će izvoz iz EU u SAD pasti za 17 posto u sljedeće dvije godine, što će EU koštati oko 30 baznih bodova u predviđenom rastu BDP-a.
