Njemački ekonomisti smatraju da tamošnja vlada zakazuje u ritmu provođenja reformi, naročito kad je riječ o mirovinskim troškovima, što stvara dugoročni problem za zemlju unatoč tome što će opsežan plan potrošnje potaknuti gospodarstvo u kratkom roku.
Nakon dvije godine gospodarskog pada, zadaća je vlade kancelara Friedricha Merza da vrati ekonomiju na putanju rasta, no to je za ovu godinu neizvjesno.
Anketa koju je proveo institut Ifo među ekonomistima na njemačkim sveučilištima nakon prvih 100 dana Merzove vlade pokazuje da je 42 posto od 170 profesora dalo negativnu ocjenu dosadašnjim ekonomskim mjerama, a samo četvrtina ih je ocijenila pozitivnima.
“Hitno je potrebna mirovinska reforma, no mjere koje je poduzela vlada idu u potpuno suprotnom smjeru”, prenosi Reuters riječi istraživača Ifo-a Niklasa Potrafkea.
Ekonomisti su posebno bili kritični oko širenja takozvane ‘majčinske mirovine’, odnosno naknade namijenjene roditeljima, u najvećoj mjeri majkama, za vrijeme provedeno u podizanju djece. Također je na udaru ekonomista izostajanje povećanja dobi za umirovljenje.
Najpozitivnije ocijenjena ekonomska mjera je jačanje javnih investicija kroz poseban fond vrijedan 500 milijardi eura. Dobro su u ocjenama prošle i mjere kao što su povećanje potrošnje za obranu i najavljeno smanjenje korporativnog poreza.
Polovica anketiranih očekuje pozitivan kratkoročni učinak vladinih mjera na gospodarstvo, a tek 12 posto negativan.
Pročitajte još:
Stvari se mijenjaju kad je riječ o srednjoročnim izgledima za rast. Tu ih 34 posto vidi pozitivnima, a 26 posto negativnima.
“Za stvaranje održivog gospodarskog rasta potrebne su tržišno usmjerene strukturne reforme, no dosad nismo vidjeli nikakvu naznaku takvih reformi”, ocijenio je Potrafke.
Jedan odgovor
Ništa više nije održivo