Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu tek su blago poboljšana u studenom, uz val optimizma u sektoru maloprodaje pred novogodišnje blagdane i naznake pesimizma u uslužnom sektoru, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (Economic Sentiment Indicator; ESI) u Hrvatskoj je u studenom za 0,7 bodova u odnosu na listopad i iznosio je 106,9 bodova. Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu ponovno su tako poboljšana u mjesecu na izmaku, ali dvostruko sporije nego u listopadu kada je indeks porastao za 1,4 boda u odnosu na rujan, pokazuju podaci Europske komisije.
Poboljšanje odražava prije svega val optimizma u sektoru maloprodaje, u kojem se optimizam povećao za 5,4 boda. Menadžeri su u očekivanju blagdanskog šopinga najavili više narudžbi i malo jači tempo zapošljavanja. U mjesecu na izmaku poboljšana su i očekivanja u građevinskom sektoru, uz rast indeksa za 2,2 boda u odnosu na listopad. Poslovna javnost ocjenjuje da je trend aktivnosti u studenom osjetno bolji, a stanje u knjigama narudžbi nešto slabije nego u listopadu.
Očekivanja u proizvodnoj industriji zadržala su se u studenom na istoj razini iz prethodnog mjeseca. Menadžeri ocjenjuju da je stanje u knjigama narudžbi nešto bolje, uključujući i izvoznike, ali opći trend proizvodnje znatno je po njima lošiji nego što je bio u listopadu.
Potrošači su pak u studenom bili nešto suzdržaniji, pa je tako njihov indeks raspoloženja pao za 0,7 bodova. Građani i dalje očekuju da će biti bolje opće stanje u gospodarstvu u idućih 12 mjeseci, i stoga planiraju nešto više trošiti na robu veće vrijednosti – ali su ipak oprezni u prognozama financijskog stanja svojih kućanstava u idućih godinu dana.
Raspoloženje u uslužnom sektoru ponovo se pogoršalo u mjesecu na izmaku, nakon stabilizacije u listopadu, prema mjesečnom padu indeksa za 3,8 bodova. U tom sektoru očekuje se slabiji rast potražnje u iduća tri mjeseca, a pogoršana su i očekivanja od cijena. U iduća tri mjeseca predviđaju ipak nešto jače zapošljavanje.
Kad se gleda gospodarstvo u cjelini, menadžeri predviđaju usporavanje otvaranja novih radnih mjesta, prema rastu indeksa EEI (Employment Expectations Indicator) za 0,3 boda.
Raspoloženje na razini 20 država eurozone i 27 članica Europske unije u studenom je ostalo stabilno, ukazuje rast indeksa ESI za blagih 0,2 posto na oba područja. No, njihova vrijednost i dalje je ispod višegodišnjeg prosjeka, upozoravaju iz Komisije.
Osjetno poboljšanje zabilježeno je u uslužnom i građevinskom sektoru eurozone, prema rastu indeksa za 1,4, odnosno za 1,3 boda. Optimizam su iskazali i u sektoru maloprodaje, uz rast indeksa za 1,1 boda. Očekivanja potrošača zadržala su se na istoj razini iz listopada.
Pročitajte još:
U sektoru proizvodnje osjeća se pesimizam, na što ukazuje pad indeksa od 0,7 bodova. Poslovni čelnici signalizirali su da namjeravaju blago pojačati tempo zapošljavanja u nadolazećim mjesecima, u prvom redu u uslužnom i u građevinskom sektoru.
Među najvećim ekonomijama eurozone najveći rast indeksa ekonomskog raspoloženja zabilježen je u Španjolskoj, za 2,0 boda. Slijede Italija i Francuska čiji je ESI porastao za 1,1, odnosno za 0,8 bodova. U Njemačkoj su se pak očekivanja u gospodarstvu nešto pogoršana, pa je tako indeks pao za 0,3 boda.
