Europska komisija je predložila pravno obvezujući klimatski cilj za 2040. godinu s planom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto u odnosu na 1990. godinu.
Riječ je o važnom međucilju na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Ranije je dogovoren međucilj o smanjenju od 55 posto do 2030. godine. Komisija navodi da je Europska unija na putu ostvarivanja cilja za smanjenje stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.
Komisija dodaje da ovaj prijedlog dopune zakona o klimi uzima u obzir trenutačnu ekonomsku, sigurnosnu i geopolitičku situaciju, a poduzećima omogućuje predvidljiv i stabilan prijelaz na ekološki prihvatljive izvore energije.
Prijedlog nudi veću fleksibilnost državama članicama u ispunjavanju ovoga međucilja, navodi Hina. Tako će države moći, uz pomoć ugljičnih kredita, financirati projekte kojima se smanjuje emisija stakleničkih plinova u partnerskim zemljama izvan EU, a što će im se računati kao njihova postignuće.
Te kredite moći će kupovati od 2036. godine, a s njima će države članice moći nadomjestiti do tri postotna boda svoga cilja o smanjenju financiranjem klimatskih projekata, poput očuvanja šuma u zemljama u razvoju.
Ugljični krediti, poznati i kao emisijski krediti, tradicionalno su mehanizam kojim se nastoji smanjiti štetni utjecaj ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova na okoliš.
U osnovi, ugljični kredit predstavlja pravo na emitiranje jedne tone ugljičnog dioksida ili ekvivalentne količine drugih stakleničkih plinova. Organizacije ili države koje uspiju smanjiti svoje emisije ispod određenog cilja mogu svoje neiskorištene kredite prodati onima koji su premašili svoje limite. Tako nastaje tržište ugljičnih kredita, koje nastoji potaknuti smanjenje zagađenja kroz ekonomski poticaj.
Pročitajte još:
Ovaj sustav nije novost i temelji se na principima koji su se dugo koristili u zaštiti okoliša i industriji, samo sada uz suvremenu praksu trgovanja.
Klimatski stručnjaci ipak upozoravaju da bi ovi krediti mogli usporiti investicije u čistu energiju unutar EU. Prijedlog je upućen u redovnu zakonodavnu proceduru u kojem ravnopravno odlučuju Vijeće EU i Europski parlament.
