Na svom redovnom sastanku u četvrtak dužnosnici Europske središnje banke (ECB) najvjerojatnije će zadržati iste kamatne stope. Osim što se očekuje da se stope neće dirati, financijska javnost očekuje da će se u izjavama nakon sastanka ukazati i na male šanse za bilo kakvim budućim rezovima, budući da gospodarstvo eurozone uspješno brodi kroz globalne trgovinske šokove, a inflacija ostaje stabilna.
Posljednji podaci o ekonomskom rastu 20 zemalja eurozone nadmašili su očekivanja ECB-a, ponajviše zbog europskih izvoznika koji uspijevaju poslovati usprkos američkim carinama bolje nego što se očekivalo, kao i njemačkom domaćom potrošnjom koja je nadoknadila gubitke zbog pada u proizvodnji.
Inflacija u eurozoni se istovremeno kreće oko ECB-ove ciljane razine od dva posto. Iako ju blago naviše gura rast cijena u sektoru usluga, očekuje se da će se inflacija zadržati na istom i u doglednoj budućnosti. To znači da bi ECB u četvrtak mogao poboljšati prognoze ekonomskog rasta i inflacije za narednu godinu, iako ne nužno eksplicitnim rječnikom – i time podvući crtu ispod ciklusa ublažavanja referentne kamatne stope koja je ove godine prepolovljena sa četiri posto na početku godine, do dva posto u lipnju.
Neki članovi upravnog vijeća ECB-a već su na posljednjem prethodnom sastanku u listopadu htjeli to učiniti, nakon što je gospodarstvo eurozone pokazalo prve pozitivne znakove.
“Maglovite nejasnoće vezane za gospodarsku neizvjesnost donekle su prošle, posebice kada se radi o trgovinskoj razmjeni. To će ojačati mišljenje upravnog vijeća da je situacija dobra, i da nije potrebno snižavati kamate,” rekao je za Reuters Lorenzo Codogno, konzultant iz kompanije LC Macro Advisors.
Predsjednicu ECB-a Christine Lagarde bi nakon sastanka novinari čak mogli i pitati hoće li kamatne stope u novoj godini rasti, budući da su neki akteri financijskog tržišta već počeli ulagati s takvim očekivanjima. Međutim, brojni analitičari misle da je takav razgovor preuranjen, s obzirom na još uvijek velike neiskorištene kapacitete u proizvodnom sektoru.
No, očekuje se da će Lagarde izbjegavati razgovore o budućim koracima, jer su realno mali izgledi za dizanje ili smanjenje kamata u narednih nekoliko sastanaka. Neke recentne izjave čelnih ljudi ECB-a poput Isabel Schnabel, glavnog ekonomista banke Philipa Lanea i same Lagarde već su potaknula nagađanja o dizanju kamatnih stopa krajem 2026.
Ipak, većina ekonomista iz Reutersove ankete očekuje da ECB neće dirati kamatne stope u cijeloj 2026. i 2027. godini i ostaviti ih na 2 posto – iako je raspon očekivanja za 2027. nešto širi, između 1,5 – 2,5 posto.
Izvan toga, ECB nema što učiniti osim da podsjeti da po statističkim podacima gospodarstvo eurozone sada raste blizu svog potencijala od otprilike 1,4 posto godišnje, da se taj optimizam popravlja, i da industrijska proizvodnja pokazuje znakove da je došla do najniže točke – i da se može očekivati oporavak.
Ekonomisti očekuju da će se rast nastaviti i sljedeće godine, da će ga podržati planirana ulaganja njemačke vlade u projekte iz područja obrane i infrastrukture, kao i relativno dobro stanje na tržištu rada, na kojem su plaće konačno uhvatile korak s ranijim porastom cijena u godinama nakon pandemije.
Lagarde je već najavila da će ECB povisiti svoje projekcije gospodarskog rasta. Po njihovim dosadašnjim predviđanjima BDP će ove godine rasti 1,2 posto, 2026., 1.0 posto 2026., i 1.3 posto u 2027. Ekonomisti očekuju da će se povisiti i prognoza temeljne inflacije za 2026. i 2027.
Pročitajte još:
Ove brojke je ključno gledati jer su vezane za efekt odgode uvođenja sustava Europske unije za trgovanje ugljičnim emisijama, kojim će se u 2026. i 2027. mehanički smanjiti ukupna stopa inflacija – i zbog čega će kasnije rasti 2028. godine.
Među faktorima koji će vjerojatno u narednom periodu pridonijeti inflaciji je i jačanje eura u odnosu na kineski yuan – zbog čega je eurozoni još teže konkurirati Kini – ali i u odnosu na američki dolar, koji bi uskoro mogao dodatno oslabiti ako američki Fed pod novim predsjednikom snizi kamatne stope.
“Kad gledate trgovinsku bilancu Europe, čini se da je problem konkurentnosti puno izraženiji u odnosu na Kinu nego u odnosu na SAD. Zato mislim da tečajni odnos koji treba promatrati nije euro u odnosu na dolara, već euro-renminbi,” zaključuje glavna ekonomistica banke BNP Paribas Isabelle Mateos y Lago.
