EBA: Nacionalni interesi stoje na putu da EU bankovni sektor postane globalno uspješan

Predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) Jose Manuel Campa izjavio je kako je frustriran mentalitetom koji u fokus stavlja nacionalne interese sprečavajući prekogranična bankovna spajanja i time podriva ideju o ujedinjenom europskom financijskom sektoru.

Prvi čovjek EBA-e, tijela sa sjedištem u Parizu, kazao je kako bi volio vidjeti više transakcija s prekograničnom ekonomskom logikom, no da toga jednostavno nema dovoljno.

“Osjećam se frustrirano jer nastavljam gledati domaća spajanja s domaćom logikom razmišljanja, a ne spajanja koja odražavaju jedinstveno tržište”, ocijenio je Campa.

Stvaranje velikih sveeuropskih banaka bilo bi ključan korak za stvaranje ujedinjenog financijskog sustava Europske unije (EU) koji bi bio dovoljno otvoren i dubok da se može natjecati s američkim. No, države članice uporno se opiru takvom razvoju događaja, a pojedina tijela EU-a su zadnjih mjeseci narogušena zbog političkih motiviranih poteza pojedinih vlada kako bi se spriječila spajanja banaka.

Europska komisija upravo istražuje slučajeve u Italiji i Španjolskoj gdje se vlade petljaju u procese koji su već odobreni od nadležnih regulatornih tijela.

Njemačka također nastoji blokirati da UniCredit preuzme Commerzbank što Bruxelles također smatra ‘teško prihvatljivim’ potezom.

U podlozi takvih postupaka vlada je percepcija prijetnje domaćim interesima, odnosno onemogućavanje utjecaja drugih zemalja na vodeće domaće bankovne institucije.

No, Campa i drugi europski dužnosnici smatraju da EU ne može biti dovoljno konkurentna globalno bez jakih banaka.

“Ključno je jedinstveno tržište. Biti bolji znači iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta”, poručuje Campa u razgovoru za Politico.

Europska bankovna industrija zadnjih mjeseci traži jednostavnija pravila i manje kapitalne zahtjeve, poglavito u svjetlu sličnog trenda u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.

No, Campa napominje da EBA nije za deregulaciju smatrajući da su postojeća pravila služila dobro polučivši otporan i profitabilan bankovni sektor s visokim povratom na kapital.

Ipak dodaje da bi EU mogla izgraditi bolja pravila u okviru jedinstvenog tržišta što uključuje dovršenje europske bankovne unije.

Jedno od složenijih pitanja koja usporavaju napredak je bi li banke trebale biti nadzirane i držati kapitalne zalihe na razini grupe ili na razini podružnica u pojedinim zemljama.

Na hrvatskom bi se primjeru moglo to prevesti na dvojbu je li bi kapitalne zahtjeve trebale zadovoljavati samo UniCredit ili Intesa Sanpaolo kao grupacije ili i Zagrebačka banka, odnosno Privredna banka Zagreb, kao njihov hrvatski dio poslovanja.

Manje zemlje, poput Hrvatske, žele da velike grupacije drže kapital u njihovom području nadzora, dok zemlje s velikim bankama preferiraju blaža pravila u tome smislu.

Campa navodi da bi stvaranje učinkovitog jedinstvenog bankovnog tržišta tražilo rušenje tih barijera.

“Postoje stvari koje možemo učiniti, no to zahtjeva značajan politički koncenzus jer trenutačna pravila imaju opravdanje”, ustvrdio je.

Najnovija nadogradnja kapitalnih pravila poznatih kao Basel 3 primijenjuju zahtjeve na razini pojedinačnih banaka kao i na konsolidiranoj razini grupacija jer je politički bilo nemoguće naći jednostavniji način primjene reformi. Po ocjeni Campe, to je dovelo do prevelike razine zahtjeva.

Po njegovim riječima, najnoviji dio regulative u bankovnom sektoru kojeg je ispregovarao Bruxelles, a tiče se upravljanja krizama u srednje velikim bankama, bio je vježba u usložnjavanju umjesto u pojednostavljivanju budući da je političko natezanje rezultiralo vrlo složenim tekstom.

U tim pregovorima države su se opirale olakšavanju pristupa kriznom fondu za srednje banke u problemima što je onda stvorilo čitav koloplet uvjeta koje banka mora ispuniti kako bi mogla povući novac iz tog europskog kriznog fonda.

Campa kaže i da su pravila o kapitalnim zaštitnim slojevima složena u EU jer ima puno tijela koja donose odluke.

“EU sustav je vrlo složen. Nije riječ samo o tome je li razina zahtjeva velika ili ne, već ima više različitih slojeva koje postavljaju različite institucije. To sve dovodi do složenosti i manjka jasnoće”, upozorio je.