DZS: U 2025. zasijano 6.000 hektara više pšenice

U ovoj godini je površina zasijana pšenicom u Hrvatskoj iznosila 146.000 hektar, što je za 6.000 hektara ili 4,3 posto više u odnosu na godinu prije, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Kada je riječ o ostalim važnijim usjevima, najviše su se povećale površine zasijane suncokretom, kojih je bilo 67.000 hektara, što je za 7.000 hektara ili 11,7 posto više na godišnjoj razini. Istodobno, površine pod kukuruzom bile su veće za 2.000 hektara ili 0,7 posto i iznosile su 274.000 hektara.

S druge strane, površina zasijana šećernom repom manja je za 2.000 hektara, odnosno za 22,2 posto u usporedbi s godinom prije.

Površine zasijane sojom, uljanom repicom i krumpirom u 2025. godini ostale su na razinama iz prošle godine.

Podsjećamo, lani su se ukupne površine zasijane žitaricama smanjile, u odnosu na 2023. godinu, za 0,4 posto. Površina zasijana uljanom repicom povećana je za 2.000 hektara ili 0,4 posto, dok je površina zasijana ozimim ječmom smanjena za 1.000 hektara ili 1,7 posto.

Iako su se u 2025. površine važnijih usjeva uglavnom povećale ili ostale na razinama iz prošle godine, poljoprivrednici tvrde da je situacija loša.

Odbor za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), predstavnici Agronomske komore i Sindikata zaposlenih u poljoprivredi održali su prošli tjedan sastanak na kojem je razmatrana aktualna situacija u poljoprivredi, priopćili su iz HPK-a. Sudionici su se složili kako je potrebno hitno održati sastanak s Vladom Republike Hrvatske, odnosno premijerom Andrejem Plenkovićem.

“Na sastanku je istaknuto kako su trenutačne otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda neodržive i da je nužno poduzeti konkretne korake za zaštitu hrvatskih proizvođača. Hrvatska je posljednjih godina postala ogroman uvoznik brašna i pekarskih proizvoda, što ukazuje na ozbiljne probleme u domaćoj proizvodnji i tržištu, iako imamo stabilnu i veliku proizvodnju ratarskih proizvoda. Poljoprivreda je strateški sektor od presudne važnosti za nacionalnu sigurnost i razvoj, stoga je poduzetnicima potrebno omogućiti veću preradu i tržišnu stabilnost”, navode iz HPK.

Naglašeno je da Hrvatska mora imati jasnu strategiju i mehanizme zaštite od tržišnih i vremenskih nepogoda te da je hitno potrebno uvesti robne rezerve domaćih proizvoda kako bi se osigurala prehrambena sigurnost u slučaju nepovoljnih tržišnih uvjeta i narušenog poslovanja.

Na sastanku su usvojeni i konkretni prijedlozi koji će biti proslijeđeni nadležnim institucijama, a neki od njih su najava smanjenja jesenske sjetve za 40 posto i uvođenje kapitalnih ulaganja s mogućnošću povrata investicije do 50 posto. Dodali su i da je potrebno uvođenje sustava monitoringa za praćenje tržišnih kretanja cijena te praćenje varijabilnih i fiksnih troškova kako bi se dobile stvarne cijene poljoprivrednih proizvoda.

Poljoprivrednici ističu da proizvodne cijene ne smiju biti niže od tržišnih i da se mora osmisliti program potpore za zatvaranje OPG-ova, uz otpremnine u skladu s veličinom gospodarstva i izgubljenom dobiti. Smatraju i da je potrebno tražiti informativni izračun isplate potpora od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) kako bi mogli planirati svoju proizvodnju.