Iako je zbog visokih cijena i vremenskih nepogoda postojao strah da će doći do pada proizvodnje žitarica u 2024., a samim time i rasta cijena, čini se da situacija nije tako crna. Ipak, bilo je i onih usjeva koji su bilježili znatan pad proizvodnje.
U Hrvatskoj je lani povećana proizvodnja kukuruza za zrno i to za 102.000 tona u odnosu na 2023. godinu, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Istodobno, na godišnjoj razini procjenjuje se da je porasla i proizvodnja soje, za 38.000 tona. Slijedi zob s rastom od 21.000 tona, suncokret s rastom od 17.000 tona, krumpir i uljana repica, po 10.000 tona, i na kraju ječam s rastom od 5.000 tona.
S druge strane, smanjena je proizvodnja šećerne repe i to za 28.000 tona u odnosu na 2023. godinu. Razlog smanjenja proizvodnje šećerne repe je znatno manja požnjevena površina od zasijane zbog elementarne nepogode, ističu iz DZS-a.
Velika suša znatno je pogodila proizvodnju šećerne repe u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Prema podacima Hrvatske industrije šećera (HIŠ), proizvodnja šećerne repe u 2023./2024. godini pala je u odnosu na raniju sezonu za 27,6 posto, a prošle godine je bila najmanja u zadnjih 20 godina. U županijama na istoku Hrvatske proizvodi se oko 85 do 90 posto šećerne repe, a većina uroda u 2024. je uništena, više od 80 posto.
Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, rekao nam je u rujnu da suša stvara probleme poljoprivrednicima već nekoliko godina zaredom pa se zbog toga ne mogu oporaviti.
Dodao je da bi se trebala tražiti pomoć Europske unije, a osvrnuo se i na cijene žitarica za koje poljoprivrednici kažu da bi trebale biti usklađene s burzovnim cijenama u Europskoj uniji.
Pročitajte još:
“Ne mogu biti sretan s pet tona po hektaru i s cijenom od 150 eura jer je to 750 eura prihoda, a uložio sam 1.100 eura. Čak i da imamo veću proizvodnju, s ovim cijenama nismo ništa dobili. Ne mogu kriviti Vladu RH za probleme s vremenskim nepogodama, ali pad proizvodnje u poljoprivredi je konstantan, a stalno se priča o silnim uloženim novcima”, razočaran je Pranjić.
Smanjena je i proizvodnja silažnog kukuruza za 59.000 tona, lucerne je bilo manje za 43.000 tona, a pšenice za 16.000 tona.
S obzirom na činjenicu da su ovo samo privremeni podaci, DZS je naveo da će konačni podaci biti dostupni 16. svibnja 2025. godine.
5 Odgovora
Hrvatskoj je prošle godine povećana proizvodnja kukuruza za zrno i to za 102.000 tona u odnosu na 2023. godinu. Odlične vijesti.
Ajde da se i kod nas nešto iz poljoprivrede popravlja
Posijali smo više kukuruza nego lani, ali smo ga uspjeli proizvesti 17% manje. Odlična strategija. Izgleda da suša i klimatske promjene nisu pročitali naše optimistične planove. Ako se ovako nastavi, nećemo samo uvoziti skupi benzin i struju, nego i kukuruz. Možda bi mogli i turistima naplaćivati “autentično iskustvo gledanja usjeva kako propadaju”.
Pa to su super rezultati.
Iako su ovi podaci privremeni, a konačni rezultati za 2024. će biti dostupni tek u svibnju 2025. pomolimo se da se sve okrene u korist iskoristivosti proizvodnje kukuruza za zrno. O tome će ipak odlučiti majka priroda.