Dvije vodeće tvrtke za odnose s javnošću ostvaruju više od polovice ukupnih prihoda u sektoru

Tvrtke koje se bave odnosima s javnošću postale su svojevrsni posrednici u komunikaciji između medija i tvrtki i nije tajna da se proces dobivanja informacija iz korporativnog svijeta u medijima nerijetko doživljava pretjerano razvučenim i kompliciranim, a posebice je mana manjak izravnog kontakta s onima kojima su upiti upućeni.

S druge pak strane tvrtke za odnose s javnošću ne postoje samo radi medija, već je zapravo cijela komunikacijska strategija klijenata naspram javnosti, odnosno korisnika usluga ili kupaca roba, predmet suradnje poradi izgradnje i održavanja ugleda.

O tom trokutu u dinamici između agencija za odnose s javnošću, klijenata i medija porazgovarali smo s Petrom Tantom koji je direktor i suvlasnik u agenciji CTA komunikacije te predavač na lokalnoj franšizi Londonske škole za odnose s javnošću.

Zanimalo nas je koliko je uopće svrsishodnije iz perspektive korporativnog klijenta angažirati tvrtku za odnose s javnošću no imati vlasti odjel za tu funkciju.

“Odgovor na ovo pitanje nikako ne može biti jednoznačan. Naime, nekako se pokazalo da je najbolja izvedba u koheziji između odjela za korporativne komunikacije i agencije. Prvenstveno je to zbog toga što korporativni sektor mora paziti na unutarnje procese i pritom ne mislim samo na internu komunikaciju već na cjelokupne procese unutar tvrtke, a potom mora napraviti internu reviziju toga kako će pojedini proces utjecati na komuniciranje. Tek onda nastupa agencija koja će znati procijeniti situaciju i s podacima od korporativnih komunikacija napraviti akcijski plan.  Naravno sve ovisi o veličini i fokusima tvrtke, no nekako se najboljom pokazala ova sinergija”, navodi Tanta.

Po njegovoj ocjeni, nema nekog čvrstog pravila kad je riječ o profilu tvrtki koje se najčešće odlučuju za angažiranje tvrtki za odnose s javnošću s obzirom da je potreba za komunikacijom već jako raširena.

“Susreli smo se s relativno malima koji imaju obavezu komunicirati s javnosti, ali i s najvećim kompanijama i po zaposlenima i po prihodima. Ako pogledamo malo šire, danas svi komuniciraju. Dovoljno je da otvorite profil na Instagramu i vi već direktno komunicirate s određenim javnostima”, kaže Tanta.

Slično je i kad je riječ o gospodarskim sektorima, ni tu nema nekog pravila, odnosno sektora koji češće od drugih trebaju ovu vrstu usluge.

“U zadnjih deset godina većina je jednostavno shvatila moć i razne mogućnosti komunikacije, odnosno potencijalne probleme ako nedostaje kvalitetna komunikacija i to im je pomoglo u vlastitom razvoju. Poprilično je jasno da se danas bez tog gotovo ne može poslovati na tržištu. Pritom dobar dio njih ima i obvezu tržišnog komuniciranja”, napominje Tanta.

Kako navodi, najčešće suradnja počinje uslugom takozvane SWOT analize, odnosno izradom strategije koja definira snagu, slabosti, prilike i prijetnje. Tek dalje u suradnji dolazi na red pisanje priopćenja, poziva i najava te suradnja oko drugih medijskih formi u kontekstu pozicioniranja prema javnosti kao što su intervjui.

“Radi se zapravo o višeslojnom procesu. Naime, tvrtka klijent određuje cilj do kojeg želi doći, a tvrtka za odnose s javnošću razrađuje taktike i komunikacije kanale. Priopćenje za medije samo je jedan mali djelić strategije. Zdrav i kvalitetan odnos ubraja prije svega veliko povjerenje, a zatim sve ostalo. Priopćenje dolazi kao plod te suradnje, a onda i neki stil pisanja i način priopćavanja novosti. Kada se uskladi to sve dolazi do sinergije i onda je lakše svima raditi”, smatra Tanta.

Kredibilitet je, kako je napomenuo, ključan u poslu.

“Na samim počecima karijere u odnosima s javnošću dobio sam savjet da vrijediš onoliko koliko imaš kontakata, a sama naša struka u svom naslovu ima riječ ‘odnosi’. Prije svega ako stručnjak ima kvalitetan odnos s medijem on će funkcionirati kod klijenta i obrnuto. Jedina moneta u tom odnosu je kredibilitet i ako je on poljuljan onda postoji problem. Zato je bitno da postoji zdrav odnos na relaciji medij-agencija-klijent. Stručnjak nije tu da stopira, već naprotiv, on je tu da bude kanal preko kojeg će novinar lakše doći do informacije. Smatram da se s kodeksom Hrvatske udruge za odnose s javnošću napravilo puno, a i same generacije koje dolaze su obrazovanije i lakše ulaze u posao”, ocjenjuje Tanta.

Smatra da na hrvatskoj sceni postoji zdrava konkurencija i jako dobre agencije za odnose s javnošću koje se u smišljanju komunikacijskih rješenja dokazuju i izvan Hrvatske.

Činjenica je da često u agencijama za odnose s javnošću završe bivši novinari, a Tanta misli da su te dvije profesije dosta bliske i kompatibilne.

“No, nije sve samo u komuniciranju već i u strateškom promišljanju pa se tako često krivo percipira da novinar, eto, ima puno kontakata pa odmah može biti kvalitetan stručnjak za odnose s javnošću. Ima jako puno detalja koji se ne vide, a često znaju biti presudni. Razumijevanje medija je svakako dobrodošlo”, kazao je.

Prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini 20 vodećih tvrtki u Hrvatskoj koje se bave odnosima s javnošću imalo je prihode od 19.467.231,72 eura, a dobit je iznosila 1.404.167,11 eura. U tih 20 tvrtki je bilo 129 zaposlenika.

Od tih 20 tvrtki čak ih je 15 bilo registrirano u Zagrebu što je još jedan od pokazatelja velike centraliziranosti poslovnog sektora u Hrvatskoj. Tri tvrtke imale su sjedišta izvan Hrvatske, po jedna u Velikoj Britaniji, Austriji i Mađarskoj.

Izvan Zagreba jedino su na popisu najvećih još po jedna tvrtka iz Velike Gorice i Splita.

Najveća je bila Millenium Promocija koja je imala 33 zaposlene osobe i prihode od 7.538.019,97 eura te dobit od 214.223,38 eura.

Više od devet zaposlenika, odnosno 24, još je imala jedino tvrtka Val Grupa Komunikacije koja je uprihodila 2.781.384,83 eura te imala dobit od 204.322,71 eura.

Dakle, te dvije tvrtke ostvarile su više od 50 posto ukupnih prihoda agencija za odnose s javnošću.

Treća po broju zaposlenih, s njih devet, bila je CTA Komunikacije čiji su prihodi iznosili 632.892,51 eura te dobit 64.443,63 eura.