Europska unija trebala bi reformirati način na koji troši novac za poticanje ekonomskog rasta, smanjiti izdvajanja za državne subvencije i preusmjeriti sredstva prema ulaganjima u „javna dobra” koja će biti ključna za budući rast, rekao je u utorak guverner nizozemske središnje banke Olaf Sleijpen.
Rast europske ekonomije već godinama stagnira, dok dužnosnici raspravljaju o potencijalnim reformama za oživljavanje Europske unije, koja sve više zaostaje za globalnim rivalima, i koja zaostaje u ulaganjima u umjetnu inteligenciju (AI) – što će biti dominantan motiv u svim raspravama o razvoju u nadolazećim godinama.
“Proračun EU još uvijek se fokusira na gospodarstvo prošlosti, umjesto na osiguravanje javnih dobara potrebnih za izgradnju gospodarstva budućnosti,” rekao je Sleijpen, jedan od najnovijih članova Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) – tijela koje određuje referentne kamatne stope – na skupu u Dublinu.
“Poljoprivredne subvencije i kohezijska sredstva zajedno čine više od dvije trećine proračuna Europske unije, dok su izdvajanja za istraživanja i inovacije, klimatske promjene, obranu i prekograničnu infrastrukturu još uvijek niski,” kazao je Sleijpen.
Potrošnju bi se trebalo preusmjeriti na izgradnju fizičke i digitalne prekogranične infrastrukture, što bi onda moglo smanjiti barijere unutar EU koje sprečavaju rast. To bi se moglo napraviti i izdavanjem zajedničkog duga – ali samo ako se nacionalne potrošnje država članica smanje, a ukupna razina zaduženosti ne raste.
EU bi također trebala ponovno razmotriti načine na koje se državna pomoć pruža ugroženim sektorima, jer su u posljednje vrijeme pravila za državnu pomoć ublažena, što je narušilo tržišne uvjete. “Pravila bi se trebala strože provoditi, a ciljanu državnu potporu trebalo bi se dopuštati samo kada je to doista opravdano,” dodaje Sleijpen.
Foto: Reuters/Heiko Becker
Druge mjere za poboljšanje konkurentnosti uključuju produbljivanje jedinstvenog europskog tržišta, kao i mjere kojima bi se osiguralo da se veće količine ušteđevine europskih kućanstava i investiraju u Europi.
Sleijpen i guverner irske središnje banke, Gabriel Makhlouf, također su komentirali politiku ECB-a oko kamatnih stopa, za koju su rekli da je „na dobrom mjestu.“ Sleijpen i Makhlouf su ponovili već tradicionalnu mantru zbog koje financijska tržišta ne očekuju nova rezanja kamatnih stopa u dogledno vrijeme.
“Kada je riječ o inflaciji… Mislim da smo sada na dobrom mjestu. Brine me pomalo stopa inflacije u sektoru usluga, koja je viša nego što bi trebala biti. I malo me brine kad vidim što se događa s inflacijom cijena hrane,” rekao je Makhlouf.
U ponedjeljak je i šefica ECB-a Christine Lagarde komentirala zaostajanje Europe u sektoru umjetne inteligencije na događaju u slovačkoj prijestolnici Bratislavi, gdje je rekla da Europa „ugrožava vlastitu budućnost.“
Dok kompanije u SAD-u i Kini najavljuju ogromna izdvajanja za umjetnu inteligenciju, pojavljuju se i pitanja radi li se samo o novom investicijskom balonu, ili se time označava novi tehnološki skok.
“Dok su SAD i Kina predvodnici u tom polju, Europa je već propustila napraviti prvi potez u segmentu umjetne inteligencije… Još uvijek plaćamo cijenu sporog usvajanja inovacija iz posljednje digitalne revolucije. Sad smo u opasnosti da nas zaobiđe val usvajanja umjetne inteligencije, što bi ugrozilo budućnost Europe,” rekla je Lagarde.
Za razliku od dosadašnjih valova novih tehnologija, umjetna inteligencija mogla bi se širiti brže, i mogla bi brže donijeti opipljive gospodarske koristi, zbog čega je potrebno hitno djelovanje 27 država članica-Europske unije.
Pročitajte još:
Međutim, jednostavnom kupovinom AI rješenja od establiranih dobavljača neće biti dovoljna za to, jer se time samo produbljuje ovisnost Europe o stranim entitetima, rekla je Lagarde.
“Moramo diversificirati ključne dijelove opskrbnog lanca umjetne inteligencije i izbjeći pojedine slabe točke u tom lancu. U temeljnim slojevima, kao što su primjerice računalni kapaciteti temeljeni na čipovima i podatkovnim centrima, trebali bismo zadržati vlastite minimalne kapacitete.“
EU također treba inzistirati na interoperabilnost i otvorenim standardima, kako bi potaknula konkurentnost. Europi su potrebni i jeftiniji energenti, ujednačenija regulativa, kao i integrirano tržište kapitala, za usmjeravanje rizika, poručila je Lagarde.
