Nije vjerojatno pretjerano reći da, u pravilu, kada se globalno dogode neke izvanredne okolnosti, poput sadašnjeg sukoba SAD-a i Izraela s Iranom, tržišta zahvati panika i onda slijede često katastrofične prognoze daljnjih kretanja.
Europska referentna cijena za plin, ona na nizozemskom tržištu, skočila je tako oko 60 posto od početka konflikta na 50 eura za megavat-sat. Naravno, jedan od ključnih faktora je u svemu pitanje blokade prometa kroz Hormuški tjesnac jer kroz njega prolazi oko 20 posto globalne opskrbe naftom i trgovine ukapljenim prirodnim plinom.
Kao i u vrijeme nakon ruske invazije na Ukrajinu više cijene energije se moraju preliti na inflaciju, ali i kretanje bruto društvenog proizvoda.
“Europske ispražnjene zalihe plina i oslonac na transportne puteve preko Bliskog istoka upućuju na povećani rizik od inflatornog šoka na strani ponude. To može biti dodatni teret za prognozu rasta u ovoj godini”, izjavio je, kako prenosi Euronews, Oliver Rakau koji je glavni ekonomist za njemačku u konzultatskoj kući Oxford Economics.
Ta kuća očekuje da bliskoistočni sukob podigne stopu inflacije u eurozoni za 0,3 do 0,5 postotnih bodova ove godine na oko 2,3 posto.
Naravno, rast cijena utječe na kupovnu moć i smanjuje gospodarski rast. Rakau misli da bi u novim okolnostima BDP u eurozoni u 2026. mogao biti 0,1 postotni bod niži i završiti na jedan posto.
Slično o povećanju stope inflacije razmišljaju i ekonomisti Goldman Sachsa pri čemu navode da bi se rast do 0,2 postotna boda odnosio uz eurozonu i na Ujedinjeno Kraljevstvo te Švicarsku. No, dodaju i da bi stvari mogle biti gore ako cijene energije snažnije porastu ili ostanu uvećane dulje vrijeme.
Negativni scenarij predviđa da bi cijene nafte bile na oko 80 dolara za barel, a plina oko 70 eura za megavat-sat. No, barata se i gorim scenarijima cijene nafte na 100 dolara i plina na 100 eura.U negativnom scenariju inflacija bi do kraja ove godine mogla narasti dva postotna boda, a čak i tri u slučaju najgoreg spomenutog cjenovnog šoka.
Goldman Sachs ističe da bi Europska središnja banka u drugoj polovici ove godine mogla odlučiti dva puta podići kamatnu stopu za po 25 baznih bodova ako doista rast cijena energije proizvede značajne učinke na temeljnu inflaciju.
Reagiraju, naravno, i financijska tržišta. Od početka konflikta euro je oslabio oko 1,8 posto u odnosu na dolar. Valute u srednjoj Europi su još više pogođene. Mađarska forinta izgubila je oko pet posto naspram dolara, a poljski zlot 3,5 posto. Slabija valuta znači skuplji uvoz što pridodaje inflatornim pritiscima.
Euro bi mogao osjetnije oslabiti, procjenjuju ekonomisti, ako sukob s Iranom potraje dulje od četiri tjedna koliko je najavio američki predsjednik Donald Trump.
Njemački ekonomist Daniel Stelter upozorava da ionako strukturalno slabiji euro zbog slabog rasta, visokog duga i političkih nesuglasica može doći pod dodatni pritisak jer će se kapital kretati prema dolarskim investicijama koje se smatraju sigurnima.
Pročitajte još:
Glavni ekonomist ING banke Carsten Brzeski kazao je za Euronews da bi tečaj mogao doći na 1,10 dolara za euro sa sadašnjih 1,16 dolara potraje li blokada Hormuškog tjesnaca tjednima. To bi bio pad vrijednost od pet do osam posto.
“Rast cijena energije bi matematički pogurnuo inflaciju u eurozoni za najmanje jedan dodatni postotni bod ostanu li cijene visoke nekoliko mjeseci”, poručuje Stelter. Istodobno, rast bi usporio što dovodi do neugodnog fenomena stagflacije.
No, ako bliskoistočni sukob ne bude trajao dulje od četiri do pet tjedana perspektiva za tečaj eura osjetno postaje bolja, procjenjuju ekonomisti.
