Dug SAD-a do kraja ovog desetljeća prelazi razinu Italije i Grčke

Po prvi put bi do kraja ovoga desetljeća dug SAD-a mogao prijeći razine duga koje imaju Italija i Grčka, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) ističući krhko stanje američkih javnih financija.

Procjena je da će do kraja ovoga desetljeća američki javni dug porasti za više od 20 postotnih bodova i doći na razinu od 143,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Zaduženost time nadilazi razinu viđenu nakon Drugog svjetskog rata.

MMF ocjenjuje da će proračunski manjak SAD-a svake godine do 2030. biti iznad sedam posto BDP-a.

Usporedba s Italijom ili Grčkom dolazi otud što su te dvije zemlje, a posebice Grčka, bile u srcu dužničke krize u eurozone u razdoblju između 2010. i 2012. godine. Grčka je, štoviše, trebala financijsko spašavanje uz nadzor EU-a i MMF-a.

Trenutačno obje zemlje drže pod kontrolom javne financije, pa se očekuje da će u idućih nekoliko godina njihov javni dug nastaviti padati.

Na kraju prošle godine Grčki je javni dug iznosio 154,2 posto BDP-a, a talijanski 134,9 posto.

Kongresni proračunski ured predviđa da će američki javni dug i nakon 2030. nastaviti s rastom.

Voditelj za globalne makroekonomske analize u investicijskom institutu Amundi Mahmood Pradhan navodi, međutim, da Italija ima slabije izglede za rast od SAD-a što znači da usporedba duga dvije države ne znači da je Italija riješila svoj problem.

Osim toga, činjenica da je dolar globalna rezervna valuta SAD-u daje puno veći kapacitet za zaduživanje od bilo koje europske zemlje.

Američki je dug snažno povećan tijekom administracije Joe Bidena, a projekcije MMF-a ukazuju kako ekonomisti smatraju da Donald Trump čini malo da bi se taj problem počeo rješavati.

Italija se dugo mučila s obuzdavanjem duga zbog slabog rasta koji i ove godine, prema projekcijama MMF-a neće prijeći 0,5 posto. Za iduću je predviđanje rast od 0,8 posto.

Vlada Giorgie Meloni ipak je dobila priznanje investitora jer je uspjela obuzdati proračunski manjak. U 2022. kada je Meloni došla na vlast on je bio 8,1 posto BDP-a, a za ovu se godinu predviđa primarni višak, što isključuje kamate na postojeći dug, na razini od 0,9 posto BDP-a. To je iznad prvotne prognoze od 0,5 posto.

Godinu bi pak Italija trebala završiti s ispod tri posto ukupnog proračunskog manjka i time izaći iz europske procedure prekomjernog proračunskog deficita godinu ranije od planiranog.

Analitičari ocjenjuju da je Italiji u smanjenju deficita pomogao pristup novcu EU-a za oporavak nakon pandemije te bolje prikupljanje poreza rastućom uporabom digitalnih plaćanja.

Joe Gagnon iz think-tanka Peterson Institute navodi, kako prenosi Financial Times, da politička situacija u SAD-u otežava izglede za smanjenje proračunskog deficita neovisno tko je na vlasti.

“Demokrati ne žele smanjiti potrošnju, Republikanci ne žele povećati poreze. Obje strane inzistiraju na svom pristupu i ne znam kada bi se ta politička dinamika mogla promijeniti”, ustvrdio je.

Bivši glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld, sada profesor na sveučilištu Berkeley, ističe da se prognoza kako je američka fiskalna pozicija održiva temelji tek na vjerovanju o budućem rastu produktivnosti, carinskim prihodima, demografiji i kamatnim stopama, odnosno svemu tome zajedno.