Dug opće države porastao na 50,9 milijardi eura u lipnju 2025., udio u BDP-u pao ispod 58 posto

Ukupan dug opće države na kraju lipnja 2025. iznosio je 50,93 milijarde eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). U odnosu na lipanj prošle godine, riječ je o povećanju od 1,8 milijardi eura, odnosno 3,7 posto.

U usporedbi s krajem prvog tromjesečja 2025., dug je porastao za 0,3 milijarde eura ili 0,6 posto. Unatoč nominalnom rastu, udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen je s 59,3 posto u lipnju 2024. na 57,5 posto u lipnju 2025., što upućuje na nastavak fiskalne konsolidacije i povoljnija kretanja u gospodarstvu.

„Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju lipnja 2025. godine iznosio je 57,5 posto BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je omjer iznosio 59,3 posto, što je smanjenje od 1,8 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno je smanjenje omjera duga i BDP-a za 0,8 postotnih bodova“, navodi se u priopćenju.

Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 1,8 postotna boda na godišnjoj razini negativno je utjecao rast nominalnog duga za 2,1 postotni bod, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 3,9 postotnih bodova.

Prema podacima HNB-a, struktura duga pokazuje i dalje izraženu orijentaciju na dugoročne izvore financiranja.

„Na kraju lipnja 2025., prema strukturi duga opće države po financijskim instrumentima, najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (65 posto), zatim krediti i depoziti (26,3 posto) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (8,7 posto). Stanje kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira poraslo je za 1,7 milijardi eura (ili 61,5 posto) u odnosu na lipanj 2024. i time ostvarilo najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, s 5,6 na 8,7 posto“, navodi HNB.

HNB u statističkom priopćenju navodi da je rast duga u drugom tromjesečju ponajviše povezan s povećanjem zaduženja središnje države putem izdanja obveznica, dok je kod lokalne države i izvanproračunskih korisnika zabilježeno blago smanjenje obveza.

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u rezultat je, prema procjenama analitičara, dinamičnog nominalnog rasta BDP-a i stabilne fiskalne politike u prvoj polovici godine.

Unatoč rastu apsolutnog iznosa duga, Hrvatska se i dalje nalazi ispod referentne razine od 60 posto BDP-a, koju propisuje Pakt o stabilnosti i rastu Europske unije.

HNB će nove podatke o dugu opće države objaviti sredinom prosinca, kada će biti uključeni i podaci za treće tromjesečje 2025. godine.