U trenutku kad Europska unija pokušava iznaći način za slanje Ukrajini desetke milijardi eura, podrška Kijevu iz Washingtona polako jenjava, Rusija ostvaruje malene i teško izborene napretke na ratištu, a ukrajinska vlada opasno se bliži stisci sa sredstvima već početkom iduće godine.
Vlade država članica EU već dulje vrijeme razmišljaju i pregovaraju o iskorištavanju ruske imovine koja se nalazi u Europi, zamrznute zbog sankcija zapadnih zemalja nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, oko ideja kako točno staviti na raspolaganje oko 210 milijardi ruske imovine – od čega je većina u gotovini – žestoko se lome koplja.
Belgija se najviše odupire takvim rješenjima, jer je u toj državi pohranjena većina zamrznutog ruskog novca, i kao takva pribojava se potencijalne ruske odmazde. Belgijsko protivljenje diranju ruske imovine paraliziralo je pregovore u Bruxellesu i navelo dužnosnike EU na osmišljavanje nekih kreativnijih načina za dolazak do tog novca – ali tako da se izbjegne formalna zapljena.
Čelnici EU trebali bi se prije kraja ovog mjeseca još jednom sastati na vijećanju o problemu ruske imovine, no zbog stalnih prigovora Belgije nije izgledno da će se ostvariti bilo kakav pomak. Ako pokušaji iskorištavanja ruske imovine ipak na kraju propadnu, alternativa je posuđivanje novca Ukrajini iz zajedničkog proračuna Europske unije.
No, takvo rješenje bi gurnulo već jako zaduženu EU još dublje u dugove. Za to bi, između ostalog, bilo potrebno da se svi lideri 27 zemalja članica EU jednoglasno saglase – što također nije vjerojatno jer je mađarski premijer Viktor Orban blizak Moskvi već unaprijed odbacio taj prijedlog, u komentarima u kojima je pozivao Bruxelles da „prestane financirati rat u kojem se ne može pobijediti.“
Europska unija je nakon invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine uvela sankcije Moskvi i pritom zamrznula stotine milijardi dolara ruske državne imovine – u što spadaju i gotovina, i dionice i obveznice. Taj potez, možda najveća pojedina kaznena mjera uvedena protiv Rusije, sada ostaje jedna od rijetkih poluga koje Europa može koristiti za pritisak na Moskvu kako bi ju se navelo da sjedne za stol za mirovne pregovore s Washingtonom i Kijevom.
Ogroman dio te ruske imovine koja je zaglavila u Europi nalazi se u Euroclearu u Belgiji. U Euroclearu je više od 180 milijardi eura ruskih sredstava. Zapadne zemlje dosad još nisu koristile rusku imovinu za financiranje Ukrajine, i umjesto toga su Kijevu namijenili brojne kredite i direktne uplate, pri čemu su za tu svrhu koristile prinos od kamata koje se gomilaju na zamrznuti ruski novac – što je ruski predsjednik Vladimir Putin već više puta osudio kao „krađu.“
Međutim, ako EU odluči otići korak dalje i posegnuti za glavnicom ruske imovine, to će sa sobom donijeti brojne rizike. Belgija je najglasniji kritičar takvih prijedloga, i u slučaju da EU odluči upotrijebiti rusku imovinu traži od cijele EU da s njom podijele potencijalne posljedice.
Dmitri Medvedev, bivši predsjednik Rusije i potpredsjednik ruskog vijeća sigurnosti, upozorio je da bi bilo kakvo oduzimanje zamrznute imovine Moskva mogla interpretirati kao objavu rata. Također bi zbog toga moglo doći do posljedica i za investitore u zapadnim zemljama, koji još uvijek posjeduju desetke milijardi dolara vrijednu imovinu u Rusiji – od cijelih tvorničkih potrojenja, pa sve do gotovine.
Ukrajini će u 2026. i 2027. potrebe za financiranjem države i rata iznositi otprilike 135 milijardi eura; oko 52 milijarde eura će biti troškovi upravljanja državom, te još 83 milijarde za vojsku. Europska unija želi da se ta sredstva Kijevu stave na raspolaganje do najkasnije drugog tromjesečja 2026. godine.
Bruxelles je stoga predložio tzv. kredit Ukrajini za „reparaciju,“ koji bi se financirao zamrznutom ruskom gotovinom. To znači da bi belgijski Euroclear morao ruski novac investirati kupovanjem obveznice koju izdaje cijela EU. Europska unija bi time posudila novac od Eurocleara i onda ga pozajmila Ukrajini. Ukrajina bi kasnije vratila novac Europskoj uniji – ali tek nakon što joj Rusija isplati naknadu za štetu nanesenu invazijom na tu državu.
U program bi se osim Eurocleara uključile i druge europske financijske kompanije koje imaju u posjedu zamrznutu rusku imovinu, primjerice u Francuskoj i Njemačkoj. Plan je da se na taj način osigura oko 90 milijardi eura u naredne dvije godine.
Međutim, pred takvim planom je niz prepreka koja tek treba razriješiti. Europska komisija inzistira da se prijedlog može staviti u porovedbu ako se s njim složi tzv. kvalificirana većina članica – što znači 15 od 27 država EU, koje moraju zajedno predstavljati najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU. EU također želi osigurati da će ruska imovina koja je pod sankcijama i dalje ostati zamrznuta, primjenom hitnog zakona koji bi trebao biti snažniji od pravnih instrumenata pojedinih država koje bi mogle poremetiti cijeli program.
Iz Komisije također nude Belgiji zaštitu Europske unije u slučaju ruskih tužbi. Međutim, belgijska vlada još uvijek se protivi cijelom prijedlogu, što je politički zakompliciralo pregovore u Bruxellesu.
Pročitajte još:
Belgijska vlada smatra da se radi o vrlo osjetljivom pitanju za sigurnost države. Njemački dužnosnici su ustvrdili da su nedavna pojavljivanja dronova iznad aerodroma i vojnih baza u Belgiji bila ruska poruka kojom se htjelo zastrašiti Belgiju i poručiti da se ruska zamrznuta imovina ostavi na miru. Moskva negira povezanost s misterioznim dronovima, ali je unaprijed najavila „bolan odgovor“ Europi ako dođe do zaplijene ruske imovine.
Europska komisija je svoj plan, zamišljen tako da izbjegne izgledan veto proruskih vlada poput Slovačke i Mađarske, predstavila u srijedu – a već u četvrtak je iz Moskve stiglo priopćenje da bi bilo kakvo „ilegalno postupanje” Europske unije vezano za zamrznutu imovinu izazvala „najoštriju reakciju“. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je novinarima u Moskvi da su „već u tijeku pripreme za paket protumjera u slučaju krađe i zapljene imovine Ruske Federacije.“
Zaharova se također narugala pregovorima u EU koji traju već mjesecima, rekavši da „racionalne snage“ unutar EU pokušavaju blokirati plan za rusku imovinu, jer bi bio „nezakonit.“
