Dob za umirovljenje u EU će rasti, hrvatski mirovinski sustav pred istim izazovom

Pitanje podizanja dobi za umirovljenje je tema koja već dulje vrijeme prožima europska društva kako stanovništvo postaje sve starije, očekivano trajanje života sve dulje i broj novorođenih sve manji, odnosno kako mirovinski sustavi postaju sve krhkiji.

No, očekivano je i da se mnogima ne sviđa zamisao o duljem ostanku u svijetu rada, pa smo bili svjedoci snažnih prosvjeda u Francuskoj oko te teme dok je u Hrvatskoj pokušaj od prije šest godina da se dob umirovljenja podigne na 67 godina završio sindikalnim organiziranjem prosvjeda i vladinim odustajanjem.

Neke zemlje Europske unije (EU) su provele promjene u cilju dizanja dobi za umirovljenje, a Organizacija za europsku suradnju i razvoj (OECD) predviđa da će do 2060. godine prosječna dob za odlazak u mirovinu u EU biti blizu 67 godina dok će u nekim zemljama doseći 70 godina ili čak i više.

Danska je već odlučila podići tu dobnu granicu na 70 do 2040.

Iz izvješća OECD-a na ovu temu može se vidjeti kako stvari stoje u članicama EU-a i što se može očekivati u godinama koje dolaze.

Gledano po podacima iz tog izvješća, dob za umirovljenje muškaraca 2022. u EU je varirala od 62 do 67 godina, a za žene od 60 do 67. Prosjek je za muškarce bio 64,7 godina te za žene 63,8 godina.

U pet zemalja EU-a je dob za umirovljenje iznad 65 godina. To su Danska, Nizozemska, Irska, Njemačka i Portugal, a brojka varira od 65,6 do 67.

U 11 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska ta je dob 65 godina za muškarce. Kod žena je nešto niža iako se u nekim slučajevima, primjerice u Hrvatskoj, polako izjednačava s onom muškaraca. Od početka ove godine žene u Hrvatskoj se redovno umirovljuju sa 63 godine i devet mjeseci i to će postupno rasti za tri mjeseca svake godine dok ne dođe do brojke 65.

Zanimljiv je slučaj u Francuskoj koja ima najnižu dob umirovljenja među najvećim gospodarstvima EU-a i iznosi 64,8. Tamo se oni rođeni do 1960. godine mogu umiroviti minimalno sa 62 godine života, a za one rođene 1968. i kasnije brojka raste na 64 godine života.

Najnižu dob umirovljenja u EU imaju Grčka, Luksemburg i Slovenija gdje kako muškarci tako i žene mogu prestati s radom s napunjene 62 godine. Za žene najniža umirovljenička dob od 60 godina postoji u Austriji i Poljskoj.

Istraživanje OECD-a je, kako navodi Euronews, osim članica EU-a obuhvatilo još Norvešku, Island, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku i Tursku.

U čak 23 od 32 obuhvaćene zemlje ne postoji dobni jaz između umirovljenja za muškarce i žene. Najveća je razlika, od pet godina, u spomenutim slučajevima Austrije i Poljske. U prosjeku u EU taj je jaz tek 0,9 godina.

OECD procjenjuje da će u većini zemalja dob za umirovljenje rasti, a u nekima je to već postao dio zakonodavnog okvira.

Danska bi 2060. mogla imati najvišu dob za umirovljenje u Europi od 74 godine i za muškarce i za žene. Italija i Estonija bi slijedila sa 71 godinom, a Nizozemska, Švedska i Cipar sa 70. Iza toga bi bile Finska i Slovačka sa 69 godina te Portugal sa 68.

Za Hrvatsku se zasad ne predviđaju promjene nakon propasti pokušaja od prije nekoliko godina da se ta dob podigne, no to ne znači da ih neće biti s obzirom da je poznato da je mirovinski sustav teško dugoročno održiv u sadašnjim okvirima. S druge pak strane, moguće je i povećanje imigracije što bi onda pomoglo mirovinskom sustavu.

No, ono što se čini izvjesnim je da će dobni jaz između umirovljenja za muškarce i žene gotovo nestati u europskim zemljama u iduća tri desetljeća.

Usporedi li se trenutačna situacija s umirovljenjem i očekivano umirovljenje onih koji su ušli na tržište rada  2022. godine najveći rast u dobi za odlazak u mirovinu predviđen je u Turskoj, i to 13 godina za muškarce i 14 za žene. U Danskoj će rasti sedam godina za oba spola.

Za Estoniju, Slovačku, Italiju, Švedsku i Cipar se očekuje da će podići dob za umirovljenje za pet godina.

U 12 država pokrivenih tom analizom, a to je slučaj i u Hrvatskoj, zasad nije predviđen rast dobne granice.

Vrijedno je osvrnuti se i na temu visine mirovina u EU koja otprilike iznosi tri petine prihoda na kraju radnog vijeka. No, u podosta zemalja, a suvišno je i reći da to vrijedi i za Hrvatsku, mirovine padaju ispod 50 posto plaće u zadnjim godinama rada što jako ugrožava održavanje pristojnog životnog standarda za ljude treće dobi.

Štoviše, Hrvatska je u tome najgora u EU. Naime, prosječna visina mirovine u odnosu na prihode u razdoblju od 50 do 59 godine života u EU je 58 posto, dok je u Hrvatskoj tek 35 posto, na temelju podataka iz 2023. godine. Treba  napomenuti da je u međuvremenu bilo povećanja mirovina, no taj je postotak i dalje ispod 40 posto.

Inače, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u travnju ove godine bilo je 1.230.134 primatelja mirovina što već samo po sebi pokazuje koliko je nepovoljan odnos naspram broja zaposlenih kojih je 1,7 milijuna.

HZMO navodi da je prosječna neto mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina bila u tom mjesecu 644,37 eura što je udio od 44,9 posto u prosječnoj neto plaći.

Na dnu u EU su po udjelu mirovine u dohotku u godinama pred umirovljenje još Litva s 36 posto i Irska s 39 posto.

Na vrhu su Grčka, Španjolska i Italija s mirovinama čija visina prelazi 70 posto plaće u kasnoj fazi radnog vijeka.