Do 2050. krovovi mogu osigurati 40 posto struje u EU, Hrvatska bitno zaostaje

Solarne elektrane na krovovima mogle bi do 2050. godine zadovoljiti oko 40 posto potreba za električnom energijom u Europskoj uniji (EU), pokazuje nova analiza koja time otvara i put za preciznije planiranje energetske politike.

Studija je, inače, objavljena u časopisu Nature Energy i navodi da bi krovovi 271 milijuna zgrada u EU mogli udomaćiti 2,3 teravata (TWp) vršne snage u solarnim panelima te proizvesti otprilike 2.750 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje uporabom danas poznate tehnologije.

Takva perspektiva, logično, otvara puno mogućnosti i za krovove na zgradama u Hrvatskoj na kojima je još uvijek, unatoč određenom rastu, daleko premalo kapaciteta za proizvodnju struje iz energije Sunca.

Vršna snaga je maksimalna snaga proizvodnje pogona, u ovom slučaju solarnih panela, koja se može postići u idealnim i standardiziranim testnim uvjetima. U praksi proizvodnja je ipak obično nešto niža i ovisi o faktorima kao što su vremenske prilike i starost pogona.

Ova studija je zapravo prvi pokušaj procjene na razini EU-a o tome što se može postići korištenjem krovova zgrada, a uzima u obzir i najnovije tehnološke iskorake u učinkovitosti proizvodnje. Naravno, u obzir su uzete kako rezidencijalne tako i nerezidencijalne nekretnine. Štoviše, ovakav pristup od razine pojedine zgrade prema razini kvartova, gradova, regija i cijelog EU-a omogućava preciznije planiranje politike u energetskom sektoru.

Od ukupno 2,3 TW vršne snage na rezidencijalne zgrade se odnosi 1,8 TW, a na komercijalne 500 gigavata (GW).

Teoretski, uz pretpostavku da bi do 2050. godine cijeli europski energetski sustav bio oslonjen na obnovljive izvore, proizvodnja od 2.750 TWh jednaka je 40 posto ukupne potražnje za električnom energijom.

Europski cilj do 2030. godine u kapacitetu solarnih elektrana je 700 GW i više od polovice toga moglo bi se postići na nerezidencijalnim krovovima koji imaju površinu veću od 2.000 četvornih metara. Te površine bi mogle biti podloga za kapacitet od 355 GW.

U nekim zemljama kao što su Cipar, Finska ili Danska krovovi nerezidencijalnih zgrada mogli bi zadovoljiti 95 posto ili više kapaciteta postavljenih u nacionalnim energetskim razvojnim planovima.

U prošloj godini kapacitet proizvodnje iz solarnih panela u EU procijenjen je na 406 GW. U 2022. to je bilo 272,5 GW. Hrvatska u tome sudjeluje s tek nešto malo više od 1,2 GW.

U ovome trenutku tek oko 10 posto europskih zgrada ima na krovovima solarne panele. I s tom brojkom solarni paneli na krovovima predstavljaju oko 60 posto ukupnih kapaciteta solarnih elektrana.Na zgrade u EU odnosi se 42 posto potrošnje energije i 36 posto ugljičnih emisija vezanih za energiju. To te objekte pretvara u jedan od glavnih fokusa za klimatsko djelovanje.

Zgrade bi se, naime, trebale prebaciti u puno većoj mjeri s fosilnih goriva na čistu energiju budući da je stopa elektrifikacije kućanstava u EU tek 26 posto.

Ono što je prednost koncepta solarnih panela na krovovima je da se očekuje da će većina zgrada u EU ostati u uporabi i do 2050. godine.

Za Hrvatsku ne zvuči dobro vijest da je prognoza da će ostati pri dnu europske ljestvice po kapacitetu solarnih elektrana po glavi stanovnika i u narednim godinama. Trenutačno je brojka na 250 vati (W), a to bi se moglo povećati na oko 675 W do kraja 2030. godine.

Na vrhu EU-a su u tome Nizozemska, Njemačka i Danska. U Sloveniji je to već više od 500 W s projekcijom da će u 2030. narasti na 1.500 W po glavi stanovnika.