Uvođenje digitalnog eura moglo bi isisati do 700 milijardi eura depozita u slučaju da Europljani počnu povlačiti sredstva iz komercijalnih banaka, što bi moglo ugroziti likvidnost desetak velikih banaka eurozone, pokazala je u petak simulacija koju je provela Europska središnja banka (ESB).
Analizu su zatražili europski dužnosnici, a cilj je bio procijeniti potencijalne rizike koje bi uvođenje digitalne valute, tj. elektronskog novčanika za platne transakcije za kojeg bi jamčio ESB, mogla predstavljati za bankarski sektor. Analizirao se niz različitih scenarija, uključujući i hipotetsko masovno povlačenje novca iz europskih banaka.
ESB predstavlja svoj projekt digitalne valute kao alternativu američkim sredstvima plaćanja – posebice tzv. stablecoin valutama vezanima za dolar, i američkim kartičnim kućama poput Vise i Mastercarda – no neki bankari i eurozastupnici izražavaju skepsu i smatraju da bi u slučaju masovne konverzije eura u digitalnu valutu ESB-a moglo isprazniti depozite banaka.
Analiza ESB-a pokazuje da bi u slučaju nekog neviđenog juriša na banke štediše povukli oko 699 milijardi eura iz banaka u eurozoni, kako bi ih parkirali u digitalne eure, pod uvjetom da se uvede predviđeno ograničenje od maksimalno 3.000 digitalnih eura za svakog pojedinca.
Taj iznos predstavlja 8,2 posto svih bankovnih depozita po viđenju europskih štediša. Iako se čini da se radi o manjoj količini, efekt destabilizacije bi bio puno veći za manje banke koje posluju s građanima, rekao je ESB.
Prema tom scenariju, za kojeg ESB kaže da je vrlo malo vjerojatan, 13 od ukupno 2.025 banaka eurozone obuhvaćenih analizom bi ostalo bez novca za obavezne rezerve, mjerene omjerom likvidne pokrivenosti (LCR). Ove brojke mogle bi biti precijenjene, kažu iz ESB-a, jer nije uzeto u obzir da neki štediše imaju više od jednog bankovnog računa.
Prema manje apokaliptičnom scenariju “uobičajenog poslovanja,” u kojem ne bi baš svi deponenti iskoristili limite za digitalni euro, nešto više od 100 milijardi eura bi bilo izvučeno iz banaka, što znači da bi cijeli sektor ostao debelo unutar propisanih okvira likvidnosti, navodi se u studiji.
A čak bi i takav odljev mogao biti neutraliziran stalnim trendom prebacivanja sredstava iz gotovine u elektronička sredstva plaćanja, što bi u konačnici trebalo trebalo pridonijeti jačanju depozita komercijalnih banaka. ESB je također simulirao razne razine individualnih ograničenja digitalnog eura, od 500 eura, 1.000 eura i 2.000 eura – i u svakom scenariju je odljev štednje bio niži.
“Analiza potvrđuje da limitiranje veličine digitalnog novčanika učinkovito ograničava odljeve depozita iz bankarskog sektora, do razina koje štite stabilnost financijskog sustava i podržavaju formuliranje i provođenje monetarne politike,” kazali su iz ESB-a. Također je utvrđeno da bi se ograničenjem novčanika na iznos od 3.000 eura smanjio povrat banaka na kapital za u prosjeku 30 baznih bodov – iako se taj efekt razlikuje od države do države.
Pročitajte još:
Ministri financija Europske unije složili su se u rujnu oko plana za pokretanje digitalnog eura, ali zadržali pravo da odlučuju o njegovom konačnom uvođenju i ograničenjima.
Iako je Europska komisija predložila zakonske mjere za uvođenje digitalnog eura još 2023., druge dvije institucije – Europski parlament i Europsko vijeće – još nisu dale zeleno svjetlo. Europsko vijeće trebalo bi dovršiti svoj dio posla do kraja ove godine.
