Desetina mladih u Hrvatskoj je nezaposleno

Dvije trećine zemalja Europske unije (EU) još uvijek nije ostvarilo cilj spuštanja razine broja mladih koji nisu niti zaposleni niti studiraju na devet posto ili manje, a najveći broj takvih osoba je izvan tržišta rada.

Mlade osobe su ljudski kapital svake države i bitni nositelji društvenih i ekonomskih promjena. U prošloj godini 11 posto osoba u dobi od 15 do 29 godina niti je radilo niti studiralo, a EU želi smanjiti taj postotak na ispod devet posto do 2030. godine.

Devet članica EU-a je uspjelo doći do tog cilja već sada. To su Portugal, Češka, Njemačka, Danska, Slovenija, Irska, Malta, Švedska i Nizozemska.

Prema podacima Eurostata, u 2024. udio mladih nezaposlenih osoba i onih koje se ne obrazuju varirao je od 4,9 posto u Nizozemskoj do 19,4 posto u Rumunjskoj.

Izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz ove godine za Rumunjsku navodi da je loš obrazovni ishod za mlade osobe jedna od najvećih briga u rumunjskom društvu, prenosi Euronews.

Ako se u pregled uključe zemlje kandidati za članstvo u EU te zemlje Europske zone slobodne trgovine EFTA, tada je najgore stanje u Turskoj gdje svaka četvrta mlada osoba niti radi niti se obrazuje (25,9 posto), a nije puno bolje niti u Bosni i Hercegovini gdje je brojka 22,2 posto.

Brojka je iznad prosjeka EU-a i u Srbiji gdje je 14,9 posto.

Među članicama EU-a koje također ne stoje baš dobro su, osim Rumunjske, Italija s 15,2 posto mladih bez posla i izvan sustava obrazovanja, Litva sa 14,7 posto, Grčka sa 14,2 posto te Bugarska s 12,7 posto.

Iznad prosjeka EU-a je i većina velikih europskih gospodarstava, pa tako Francuska ima stopu od 12,5 posto i Španjolska od 12 posto. Ni Ujedinjeno Kraljevstvo ne briljira s brojkom od 12,1 posto.

U Njemačkoj je stopa prilično niža, odnosno 8,5 posto.

Osim Nizozemske, u EU je dobro stanje u Švedskoj sa stopom od 6,3 posto, na Malti sa 7,2 posto te u Irskoj i Sloveniji gdje je brojka 7,5 posto. Drugim riječima, te su zemlje uspješne u usmjeravanju mladih ljudi.

Hrvatska ne stoji tako dobro, no ipak situacija nije izrazito loša i postotak je nešto ispod europskog prosjeka, odnosno 10,6 posto.

Jedan dio problema, koji je jako vidljiv u Turskoj, je da mladi završavaju obrazovanje s vještinama koje na tržištu rada nisu previše tražene.

Ono što se također može uočiti u nekim zemljama je izražen jaz među spolovima.

U cijeloj EU 10 je posto mladih muškaraca uključeno u kategoriju nezaposlenih i izvan sustava obrazovanja, a kod žena je to 12,1 posto.

U Turskoj je, primjerice, jaz 20,6 postotnih bodova. Kod muškaraca je 15,8 posto, a kod žena 36,4 posto.

U Rumunjskoj je također spolni jaz dosta izražen, čak 11,2 postotnih bodova budući da je brojka za žene 25,2 posto naspram 14 posto kod muškaraca.

Zanimljiv je slučaj Češke kod koje je ukupna brojka bolja od europskog prosjeka, ali su žene izrazito pogođene. Naime, samo 3,9 posto mladih muškaraca ne radi ili se ne obrazuje, a kod žena je to 13,3 posto.

U tek četiri zemlje EU-a je postotak veći za muškarce nego za žene. To su Švedska, Finska, Estonija i Belgija. Takav je slučaj i Norveška.

U Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj je kod žena brojka iznad 40 posto veća no za mlade muškarce.

U Hrvatskoj razlika nije posebice izražena. Za muškarce je 10,5 posto, a za žene 10,7 posto.

U kategorizaciji mlade osobe mogu biti nezaposlene ili izvan tržišta radne snage. U većini zemalja je manji postotak onih koji su nezaposleni od onih koji nisu na tržištu radne snage. To drugim riječima znači da ne traže aktivno posao ili nisu raspoloživi za posao.

U Turskoj je službena nezaposlenost mladih između 15 i 29 osoba tek 5,9 posto, ali svaka peta mlada osoba je izvan tržišta radne snage.

Sličan je obrazac vidljiv u Rumunjskoj gdje je 5,4 posto nezaposleno te 14 posto izvan tržišta.

Postotak onih mladih osoba koje su izvan tržišta radne snage veći je od 10 posto u Italiji, Litvi i Bugarskoj.

I u slučaju takvih osoba u pravilu je veći postotak žena u ukupnom broju, a jedini je izuzetak Estonija.

U cijeloj EU 8,5 posto mladih ženskih osoba i 5,3 posto mladih muškaraca je izvan tržišta radne snage.

U Hrvatskoj je u 2024. u prosjeku bilo nezaposleno šest posto mladih muškaraca i 4,5 posto mladih žena, ali je izvan tržišta radne snage bilo 4,5 posto muškaraca u dobi od 15-29 godina i 6,1 posto žena.