Dani OIE: Hrvatska više nema opravdanja da ne iskoristi domaće resurse

Hrvatska više nema opravdanja da ne iskoristi domaće resurse u obnovljivim izvorima energije, poručila je direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac na otvaranju konferencije Dani obnovljivih izvora energije koju to udruženje od 21. do 23. svibnja organizira u Podstrani kod Splita.

Na skupu su prisutni predstavnici 115 tvrtki iz sektora obnovljivih izvora te tridesetak institucija iz 19 zemalja.

“Ovaj se sektor u Hrvatskoj sporo razvija. Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice Europske unije (EU) kad je riječ o instaliranim solarnim kapacitetima. Kod vjetra razvoj projekata traje od sedam do deset godina, a Rumunjska to rješava u dvije do tri godine”, kazala je Pokrovac.

Napomenula je da se već ulazi u treću godinu kako nije riješen jedan od ključnih problema koji muči ulagače u obnovljive izvore energije – pitanje iznosa naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je zadužena za određivanje tog iznosa, a direktor europske udruge Wind Europe Giles Dickson je na skupu ustvrdio kako ne poznaje drugi primjer u EU da je nekom regulatoru trebalo tri godine da donese jedan propis.  

Pokrovac je istaknula da je još jedan ključan problem u Hrvatskoj pitanje kapaciteta elektroenergetske mreže.

“Elektroenergetska mreža je zastarjela, a ne može se cijeli trošak modernizacije i povećanja kapaciteta prebaciti na privatni sektor. Tu trošak mora snositi i država uz korištenje sredstava EU-a”, ustvrdila je Pokrovac.

Na otvaranju skupu se obratila i viša gospodarska savjetnica Europske komisije Hana Huzjak koja je rekla da je nedavni nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu osvijestio činjenicu koliko je važno ulagati u elektroenergetsku mrežu, odnosno raditi na mrežnoj otpornosti.

Kako je istaknula, za modernizaciju elektroenergetske mreže u EU potrebna su godišnja ulaganja od 90 milijardi eura.

Ona je podsjetila da su troškovi energenata za industriju u EU dva puta veći no u SAD-u i tri puta veći no u Kini što bitno negativno utječe na konkurentnost.

“Europska komisija je u veljači predstavila akcijski plan za priuštivu energiju, a dio toga je brži razvoj sektora obnovljivih izvora energije što uključuje i brže dobivanje dozvola za projekte”, istaknula je Huzjak.

Dickson je poručio da je sada jedna od glavnih glavobolja za Bruxelles nedovoljna brzina u razvoju planova i investicija u elektroenergetsku mrežu, ali je i napomenuo da tvrtke kao što su Končar ili Siemens moraju biti spremne za sudjelovanje u nadolazećim velikim ulaganjima u tom području.

Po njegovoj ocjeni, iznimno je bitno što su obnovljivi izvori u europskom zakonodavstvu dobili status predmeta od iznimnog javnog interesa.

Na otvaranju trodnevnog skupa govorio je i ravnatelj Uprave za provedbu obnove u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić koji je investitorima i dionicima u publici poručio da je hrvatska Vlada jasno postavila kao cilj povećanje obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije.

“Ove godine čeka nas donošenje novog zakona o prostornom uređenju i gradnji. Trebao bi biti donijet u Saboru u zadnjem kvartalu. Nastojat ćemo u okviru toga što više unaprijediti mogućnost izgradnje sunčanih elektrana iz aspekta prostornog uređenja”, najavio je Glavinić.

Prvog dana konferencije održan je i prvi od osam panela koji će se na konferenciji održati, a tema je bila sinergija između obnovljivih izvora energije i nuklearne energije.

Nikola Čavlina sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva je pojasnio da su prednosti nuklearne energije kao kompatibilnog oblika energije za obnovljive izvore niska emisija stakleničkih plinova, velika gustoća energije, relativno mala površina terena za elektranu te pomoć u stabilnosti, odnosno uravnoteženju, elektroenergetskog sustava što je posebno važno za zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na obnovljive izvore.

Po riječima Dicksona, veliki broj zemalja EU-a prepoznaje da su obnovljivi izvori i nuklearna energija dobar energetski miks, odnosno da ima mjesta za oboje.

Glavinić je ustvrdio da u ovome trenutku u strateškim razvojnim dokumentima u Hrvatskoj nije predviđena gradnja nuklearne elektrane, ali je napomenuo da je Ministarstsvo gospodarstva utemeljilo radnu skupinu za nuklearnu energiju koja se treba pozabaviti temom donošenja zakona o nuklearnoj energiji i mogućnostima koje nude mali modularni reaktori.

Dodao je da će Hrvatska morati zauzeti i stajalište prema eventualnoj izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško.