Compliance ili usklađenost, kao pojam, označava postupanje u skladu sa zakonima, propisima, standardima, internim pravilima i etičkim načelima koji vrijede u određenoj organizaciji ili djelatnosti. Drugim riječima, to je sustav koji osigurava da organizacija i njezini zaposlenici rade ono što je zakonski, regulatorno i etički ispravno.
U poslovnom i korporativnom kontekstu compliance jeste usklađenost poslovanja s relevantnim zakonima, pravilnicima i standardima, ali i s internim politikama poduzeća. Uključuje i sprječavanje nepravilnosti poput prijevara, korupcije, pranja novca, sukoba interesa ili povrede prava potrošača. Tvrtke često imaju posebne odjele ili službenike za compliance koji nadziru poslovanje i savjetuju upravu. Compliance je ključan dio korporativnog upravljanja.
Hrvatska je jedna od malobrojnih država koje su funkciju usklađivanja uvele kao zakonsku obvezu a u posljednjih pet godina može se primijetiti veliki razvoj usklađenosti, ponajviše zbog mjera i aktivnosti koje je poduzela Vlada Republike Hrvatske, ocijenjeno je na Compliance konferenciji 2025., najvećoj konferenciji o usklađenosti u ovom dijelu Europe, koja se drugi put održava u Zagrebu.
„Prije svega, još 2019. godine, Vlada RH je donijela odluku o implementaciji funkcije praćena usklađenosti u državnim poduzećima od posebnog značaja i tu je već krenuo dodatni val razvoja usklađenosti u poduzećima u Hrvatskoj. Međutim, od ove godine, od 1. listopada stupa na snagu Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu koji propisuje da sva državna poduzeća od posebnog interesa za RH imaju zakonsku obvezu uvođenja praćenja usklađenosti što je jedan dodatni poriv svim poduzećima koje imaju sada i zakonski zahtjev zbog kojeg moraju implementirati usklađenost“, istakla je dr. sc. Silvija Vig, stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku te organizatorica Compliance konferencije 2025.
Usklađenost u stvari znači, kako je pojasnila, da jedno poduzeće mora biti usklađeno sa svim zakonskim i regulatornim obvezama i sa svim onim obvezama koje tvrtka samoinicijativno preuzme u nekom poslovanju, bilo da se radi o ugovornim obvezama ili o internim politikama tvrtke.
„To bi značilo da kada tvrtka donese nekakvu internu politiku ili sklopi ugovor s nekim, to poduzeće mora ispoštovati sve te zahtjeve i poslovati u skladu s njima. Ono što funkcija usklađenosti dodatno donosi tvrtkama jeste dodatna kontrola u poduzećima kako bi ona mogla voditi dodatne nadzore da li je tvrtka i zaista usklađena“, rekla je Vig.
Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija Republike Hrvatske, rekao je i da funkcija usklađenosti u poduzećima nije samo operativna nego je strateška.
„Mi smo u velikom procesu reforme javnih poduzeća u okviru donošenja Zakona o pravnim osobama RH spoznali i uvidjeli koliko je ta funkcija iznimno važna. Zakon je donesen i on pokušava postaviti više razine korporativnog upravljanja i u poduzećima u državnom vlasništvu. Za funkciju usklađenosti trenutačno smo i u postupku donošenja pravilnika koji će regulirati potrebu da u svakom javnom poduzeću ta funkcija bude jasno strukturirana s jasnim ovlastima ali i neovisnošću u odnosu na ostale odjele u javnim poduzećima“, rekao je Bule.
Ovo je i presudan korak za pristupanje Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja je središte znanja za podatke, analize i najbolje prakse u javnoj politici. Surađuju s više od 100 zemalja diljem svijeta a Hrvatska sljedeće godine očekuje i prijem u ovu organizaciju.
„Smisao javnog poduzeća je da stvori dodanu vrijednost za krajnje korisnike i da je monetizira kako za samo poslovanje i poduzeće tako i za vlasnike i zaposlenike a zadatak je funkcije usklađivanja da zajedno s upravom, podsjeća kompletan kolektiv na važnost misije i vizije poduzeća. Jedini put da se to postigne je da se poštuju zakoni i ostali normativi“, rekao je Bule.
Za Financije.hr pojasnio je i kako je funkcija usklađenosti važna jer bi trebala osigurati i da javno poduzeće bude administrativno učinkovitije.
„To je i osnovni smisao javnih poduzeća – ona imaju javne ovlasti i upravljaju javnim resursima i uslugama koje nisu samo u vlasništvu poduzeća nego svih nas i ideja jeste da s višim nadzorom korporativnog upravljanja i boljim standardima, njihov doprinos gospodarskoj aktivnosti bude još bolji“, rekao je Bule.
Klaus Moosmayer, član Nadzornog odbora Deutsche banke i supredsjedatelj Globalnog vijeća za budućnost dobrog upravljanja Svjetskog gospodarskog foruma, rekao je kako rizici postaju sve složeniji i međusobno povezani. Upravljanje krizama i kontinuitet poslovanja postaju ključni dijelovi agende i zadataka usklađenosti.
“Moramo objediniti korporativno upravljanje, upravljanje rizicima, kontrolu i usklađenost u integrirani sustav osiguranja kako bismo naše tvrtke učinili otpornijima u ovo vrijeme promjena. I ne smijemo zaboraviti jednu stvar dok se bavimo temama ‘u trenutku’. O nama će se suditi s odmakom, za nekoliko godina, prema tome kako smo upravljali situacijom i jesmo li kao organizacije zadržali ili izgubili svoju svrhu i vrijednosni kompas”, rekao je Moosmayer.
Istakao je i kako je u Hrvatskoj vidljiva značajna promjena, posebice kroz suradnju javnog i privatnog sektora jer javni sektor, odnosno ministarstva i cijelo gospodarstvo moraju biti uključeni u proces usklađivanja, kako bi usklađivanje dalo rezultate.
„Ja vjerujem da je jako dobra stvar što u Hrvatskoj vidimo dijalog javnog i privatnog sektora odnosno njihovih funkcija usklađenosti i na ovom inovativnom pristupu zaista čestitam Hrvatskoj“, rekao je Moosmayer.
No, za Financije.hr je naglasio kako će s aspekta pristupanja Hrvatske u OECD ipak biti važnija implementacija zakona i njena svakodnevna primjena u praksi od činjenice samog usvajanja zakona.
„Formalno usvajanje politika i zakona koje se dešava u Hrvatskoj je dobro ali slijedi težak rad da oni postanu i stvarnost“, istakao je Moosmayer.
Usklađenost je strateško opredjeljenje koje nas uči upravljanju rizicima i krizama brojne krize iza nas su pokazale koliko krize mogu biti izazovne za poduzeća i gospodarstvo. Novi izazovi pred tvrtkama su, kako je istaknuto na Compliance konferenciji 2025. jesu i svi oni koje nosi umjetna inteligencija i nove tehnologije.
Pročitajte još:
Kroz narednih pet godina one će otvoriti neka nova pitanja s kojim će se tvrtke ali i cijela gospodarstva morati suočiti te je potrebno napraviti otklon od samog definiranja regulativa ka praktičnom vođenju tvrtki kroz krizne situacije uz pomoć funkcije usklađivanja, istaknuto je na konferenciji.
Compliance konferenciju 2025: “Usklađenost u doba promjena”, organizirala je tvrtka Codupo a pokrovitelj konferencije je Ministarstvo financija RH.
