Novi član Upravnog odbora Saveznih rezervi (Fed) Stephen Miran svoj poziv na značajno smanjenje kamatnih stopa temelji na uvjerenju kako će ekonomski planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa brzo sniziti stopu kamatne stope koja bi vrijedila u zdravoj ekonomiji. No ove pokazatelje, kako prenosi Reuters, tvorci monetarnih politika smatraju vrlo teško procjenjivim čak i u najboljim uvjetima.
Prema Miranu, gospodarstvo SAD-a se trenutačno nalazi na ključnoj točki, pri čemu Fed rizikuje narušavanje tržišta rada ostavljajući kamatne stope znatno iznad „neutralne“ razine, za koju on smatra da se spušta gotovo na nulu.
„Vrlo je jasno, ljudi ne osjećaju hitnost“, rekao je Miran za Fox Business komentirajući nedavnu odluku Feda da smanji kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, dok je on bio protiv i zagovarao smanjenje za pola postotnog boda. Njegovi kolege, dodao je, „još uvijek se jako boje inflacije zbog carina“.
„Umjesto da brinu o relativno malim promjenama cijena nekih uvezenih proizvoda zbog carina, tvorci politike trebali bi se usredotočiti na administrativne granične i fiskalne politike koje će smanjiti neutralnu stopu“, rekao je u govoru prošlog tjedna.
Međutim, ovo gledište ne poklapa se s procjenama drugih analitičara i središnjih banaka, koje neutralnu kamatnu stopu – stopu koja ni stimulira ni koči gospodarstvo – procjenjuju otprilike jedan postotni bod više od Miranove procjene.
Postoji i rasprava o tome raste li ili pada neutralna stopa zbog promjena u gospodarstvu i dugoročnih čimbenika poput demografije, te time neslaganje oko toga vrši li trenutačna politika Feda veliki ili mali pritisak na potrošnju i investicije.
„Ako bi monetarna politika bila toliko izvan ravnoteže koliko Miran misli, zašto inflacija nije pala brže i oštrije?“ izjavio je prošlog tjedna James Bullard, bivši predsjednik Feda u St. Louisu, za CNBC.
Bullard, sada dekan poslovne škole na Sveučilištu Purdue i kandidat za predsjednika Feda, istaknuo je rizike Trumpove tvrdnje da bi agresivni rezovi kamatnih stopa mogli jednostavno biti praćeni njihovim povećanjima ako inflacija poraste.
„Tada imate neku vrstu kolebljive politike. Tržišta počinju brinuti, počinju cijeniti rizik inflacije i vrlo je teško to ukloniti. To je pažljiva igra koju moraju igrati“, rekao je Bullard.
Miran, koji je na dopustu sa svoje funkcije predsjednika Vijeća gospodarskih savjetnika predsjednika Trumpa, nije suzdržan u isticanju razlike između svojih stavova i konsenzusa Feda, što, kako kaže, nastoji izbjeći kontinuiranim protivljenjima dok argumentira svoj slučaj.
No, možda će mu biti teško utjecati na raspravu. Dugogodišnji analitičar Feda i ekonomist J. P. Morgana, Michael Feroli, izjavio je da smatra „neke od Miranovih argumenata upitnima, druge nepotpunima, a gotovo nijedan neuvjerljivim“.
Uz ignoriranje zabrinutosti zbog Trumpovih carina, Miran je tvrdio i da će inflacija najamnina oštro usporiti kako predsjednikovo strogo postupanje prema imigrantima smanjuje potražnju za smještajem. Međutim, matematika kojom je potkrijepio tvrdnju možda je precijenila učinak, izvijestio je Reuters prošlog tjedna.
Miran je priznao da je možda bio „optimističan“ u svojoj procjeni, ali je ostao pri uvjerenju da predviđači nisu u potpunosti cijenili utjecaj imigracijske politike na najamnine.
Unatoč pitanjima o njegovom razmišljanju, Miranova početna pozicija pokreće raspravu o Trumpovoj mogućnosti oblikovanja Feda više u skladu s njegovim stavovima, uključujući rezove kamatnih stopa čak dublje nego što Miran zagovara. Trump pokušava smijeniti guvernerku Lisu Cook i planira zamijeniti predsjednika Feda Jeromea Powella kada mu mandat istekne u svibnju.
Iako je zagovarao rezove od pola postotnog boda, Miran je u svom prvom govoru predložio širok raspon kretanja kamatnih stopa, ovisno o tome hoće li Trumpove politike u području imigracije, trgovine, poreza i regulacije imati očekivani učinak na smanjenje neutralne stope.
Neutralna stopa, apstraktan i teško kvantificiran pojam, temelj je monetarne politike – ona predstavlja granicu između stopa koje koče gospodarstvo i inflaciju te onih koje potiču ekonomsku aktivnost, rast zaposlenosti i pritiske na cijene.
Miran tvrdi da neutralna stopa pada, dok druge procjene toliko ovise o povijesnim podacima da Fed ne uočava promjene. S neutralnom stopom na ili blizu nule, prilagođeno za cilj Feda od dva posto inflacije, implicira se Fedova stopa između dva i 2,50 posto, što predstavlja otprilike dvostruku razliku u odnosu na današnji raspon od četiri do 4,25 posto, prenosi Reuters. Miran smatra da bi Fed trebao brzo smanjiti stope do neutralne, u koracima od pola postotnog boda, jer očekuje da će inflacija vratiti na cilj od dva posto uz mali rizik od carinskog rasta cijena.
To je oklada „sve ili ništa“ koju drugi tvorci politike vide kao rizičnu. Powell posebno nije sklon oslanjati se previše na procjene neutralne stope, već smatra da je najbolje ocjenjivati monetarnu politiku prema stvarnom stanju gospodarstva – fokus na podatke nad modelima i predviđanjima.
Inflacija ostaje oko jednog postotnog boda iznad cilja Feda, a stopa nezaposlenosti od 4,3 posto blizu je procjene pune zaposlenosti, što je zadržalo Miranove kolege u oprezu pri smanjenju više od uobičajenih četvrt postotnog boda. Trumpovo uvođenje novih, visokih carina na kućanske proizvode također pokazuje da je širi politički kontekst i dalje nepredvidiv.
Novo istraživanje akademika Lukasza Rachela, kojeg je Miran citirao, pokazuje da trendovi poput deglobalizacije i kapitalnih zahtjeva umjetne inteligencije mogu dugoročno podići neutralne stope u razvijenim zemljama, uz moguć „nagli zaokret“ ako se istovremeno ostvare više potencijalnih rizika.
Pročitajte još:
Miranove vlastite kalkulacije pokazuju da, ovisno o učincima Trumpovih politika, Fedova prikladna stopa može pasti i do 1,69 posto – praktički negativna nakon prilagodbe na cilj od dva posto – ili ostati na 2,76 posto, bliže 3,12 posto koje tržišni sudionici smatraju vjerojatnom granicom.
Miran je priznao određene probleme u svom pristupu, istaknuvši da ne pokušava pružiti „nemoguću preciznost“. Ipak, želi duboke rezove odmah, suprotno opreznom pristupu svojih kolega prema brzoj Trumpovoj reformi trgovine i drugih politika.
„Ako sam u pravu oko tih stvari, onda je za monetarnu politiku stvarno važno izaći iz trenutačnog stava, jer što dulje ostaje, to je veći rizik za gospodarstvo“, zaključio je Miran.
