Cijene zlata na svjetskom tržištu u srijedu su probile psihološku granicu od 4.000 dolara za uncu i dosegnule novi povijesni rekord, budući da brojni investitori traže sigurna ulaganja u atmosferi sve veće gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti, i uz očekivanja da će doći do daljnjeg snižavanja kamatnih stopa američkog Feda.
Tzv. spot cijena zlata porasla je u odnosu na utorak za 0,9 posto, na 4017,16 dolara za uncu (31,1 grama) nešto prije 7 ujutro po hrvatskom vremenu. Terminski ugovori za isporuke zlata u prosincu također su rasle 0.9 posto, na 4.040 dolara za uncu.
Zlato se tradicionalno gleda kao sigurno skladište vrijednosti u vrijeme velikih nestabilnosti. Ove godine je zlato bilo jedno od najboljih investicijskih sredstava – spot cijene zlata rasle su za 53 posto od početka godine, i to nakon što je prošle godine cijena već skočila za 27 posto u odnosu na 2023.
“Trenutačno se toliko vjeruje u zlato da će tržište nastaviti rasti, u potrazi za sljedećim velikim okruglim brojem, koji bi mogao biti i 5.000 dolara za uncu, s obzirom da će Fed vjerojatno nastaviti snižavati kamate,” rekao je za Reuters Tai Wong, neovisni trgovac vrijednim metalima.
“Možda će biti nekih kratkotrajnih zastoja na tom putu, poput trajnog primirja na Bliskom istoku ili u Ukrajini, ali nije izgledno da će na srednji rok doći do bilo kakvih promjena kod temeljnih generatora te trgovine – golemog i sve većeg zaduživanja, diverzifikacije pričuva, i slabijeg dolara.”
Veliki rast cijena zlata potaknula je kombinacija faktora – od očekivanja da će u dogledno vrijeme padati kamatne stope, političke i gospodarske neizvjesnosti, ili solidne potražnje središnjih banaka, pa sve do većih priljeva novca u fondove koji se bave trgovanjem zlatom ili slabijeg dolara.
U međuvremenu, američkoj vladi je zbog izostanka političkog dogovora obustavljeno financiranje, i to tzv. gašenje vlade i zamrzavanje saveznih agencija u utorak je ušlo u svoj sedmi dan. Zbog toga su odgođene i objave nekih od ključnih ekonomskih indikatora, što prisiljava ulagače da se za uvid u stanje gospodarstva oslanjaju na sekundarne, nevladine, podatke, kad procjenjuju vremenski okvir i opseg snižavanja kamatnih stopa.
Ulagači sada u cijene ugrađuju svoja očekivanja da će kamatne stope pasti za 25 baznih bodova na sastanku Feda ovog mjeseca, te očekuju da će doći do novog snižavanja za još 25 baznih bodova u prosincu.
“Sve veća neizvjesnost obično potiče rast cijene zlata, i sad opet vidimo da se taj mehanizam ponavlja. Tržišna dinamika nižih kamatnih stopa i zatvaranje američke vlade još uvijek idu u prilog rastu cijena zlata. Međutim, iskušenje nekim ulagača da uzmu profit na cijeni od 4.000 dolara ipak predstavlja potencijalni kratkoročni rizik,” rekao je za Reuters Tim Waterer, glavni analitičar pri KCM Trade.
Strah od propuštanja dobre prilike, tzv. FOMO, također potiče rast cijena, kažu analitičari. Osim toga, politička previranja u Francuskoj i Japanu također su potaknula potražnju za zlatom i zlatnim polugama.
“Posljednji korak u tom rastu dogodio se nakon izbora Sanae Takaichija kao kandidatkinju za šeficu japanske vlade tijekom proteklog vikenda, te s tim povezanog povećanja javne potrošnje i deficita u Japanu,” kaže Kyle Rodda, analitičar za Capital.com.
Pročitajte još:
Analitičari očekuju da će se nastaviti snažan priljev sredstava u ETF fondove vezane za fizičku trgovinu zlatom, kao i kupovine središnjih banaka, i da će, u kombinaciji s potencijalno nižim kamatnim stopama u SAD-a, cijene nastaviti rasti i u 2026. godini – što je navelo i Goldmana Sachs i UBS da povise svoje prognoze budućih cijena zlata.
Što se tiče drugih plemenitih metala, spot cijena srebra porasla je za 1,3 posto, na 48,44 dolara za uncu, platina za 2,4 posto, na 1.657,33 dolara, a cijena paladija se popela za 2,3 posto, na 1.368,68 dolara.
