Cijene prirodnog plina u Europi naglo su porasle početkom 2026. godine, potaknute geopolitičkim događajima i izvanrednim vremenskim uvjetima. Kako su se niske temperature širile kontinentom, potražnja za grijanjem povećala se, što je dovelo do ubrzanog povlačenja plina iz skladišta. Trenutačne razine skladištenja iznose otprilike 50 posto, znatno ispod razina iz istog razdoblja 2025.
Nadalje, više cijene plina mogle bi povećati troškove električne energije, što bi potencijalno dodatno opteretilo industrijski sektor EU. Unatoč neposrednom pritisku koji cijene drži blizu 40 €/MWh, srednjoročni izgledi ostaju pozitivni.
Značajni globalni kapaciteti LNG-a, prvenstveno iz SAD-a i Katara, trebali bi biti dostupni kasnije ove godine. Cijene na međunarodnom tržištu posebno su relevantne za regiju Srednje i Istočne Europe, gdje su ograničenja cijena kućanstava uglavnom ukinuta, a plin ima značajan udio u košarici HICP-a.
U Slovačkoj, na primjer, plin čini otprilike tri posto košarice, što je dvostruko više od prosjeka EU. Međutim, kućanstva su tamo i dalje djelomično zaštićena od rastućih troškova putem energetskih kupona koje osigurava vlada.
Krajem prosinca 2025. i početkom siječnja ove godine, europske cijene plina fluktuirale su između 28 i 29 eura/MWh, ali su potom naglo porasle zbog promjena u raspoloženju na tržištu. U trećem tjednu siječnja, cijene TTF terminskih ugovora za nadolazeći mjesec porasle su usred očekivanja pada temperatura i niskih europskih rezervi plina.
Dodatni čimbenici pritiska uključivali su poremećaje u izvozu LNG-a iz SAD-a, geopolitičke rizike, situaciju u Iranu, i očekivanja veće potražnje u Aziji zbog hladnog razdoblja.
Cijene plina u Europi dosegnule su tako ovaj tjedan najvišu razinu u otprilike sedam mjeseci, odražavajući snažnu potražnju u uvjetima novog vala hladnoće na Starom kontinentu. Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF jedan megavatsat plina s rokom isporuke u veljači stajao je u srijedu iza podneva 37,34 eura i bio je za 3,9 posto skuplji nego na zatvaranju trgovanja u utorak. Europska skladišta su zbog niskih temperatura tek dopola puna, a inače su u ovo doba godine u prosjeku napunjena 67 posto.
Meteorolozi su bili najavili da će temperature ponovo pasti pred kraj mjeseca, nakon kratkotrajnog zatopljenja, a skladišta su u utorak na razini EU-a, prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), bila napunjena 49,12 posto. Najnižu razinu zaliha bilježila je 20. siječnja po podacima GIE, Hrvatska, od samo 27,05 posto.
Značajna povlačenja plina usmjerila su pozornost na rizike gomilanja zaliha sljedećeg ljeta, prema analitičarima Bloomberga. Kako agencija napominje, Europa je izgubila velik dio svoje fleksibilnosti u apsorpciji šokova u opskrbi, ostavljajući skladištenje kao jedan od rijetkih tampona i kupujući LNG iz cijelog svijeta. Međutim, gomilanje zaliha često ovisi o tome hoće li ljetni ugovori o plinu biti jeftiniji od ugovora za sljedeću zimu.
Ove zime, Europa je uspjela privući značajne pomorske zalihe, a norveški naftovodni tokovi bili su relativno stabilni. Međutim, pad temperatura povećava potražnju za gorivom, a prognoze velikog hladnog vala u većem dijelu regije u posljednjih deset dana u mjesecu postavljaju pitanje hoće li biti potrebna podrška cijenama kako bi se konkuriralo za terete s drugim kupcima.
Pročitajte još:
Istodobno, Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA) upozorava da bi ograničavanjem uvoza plina iz Rusije EU mogao postati ovisan o uvozu američkog LNG-a. Konkretno, isporuke potonjeg bloku porasle su s 21 milijarde kubičnih metara u 2021. na približno 81 milijardu kubičnih metara u 2025. Tako su zemlje EU prošle godine primile 57 posto svog uvoza LNG-a iz Sjedinjenih Država, a do 2030. ta bi se brojka mogla povećati na 75-80 posto. Međutim, odnosi između stranaka trenutno su napeti.
Prekomjerna ovisnost o američkom LNG-u, prema studiji, proturječi planu REPowerEU za jačanje energetske sigurnosti bloka kroz diverzifikaciju, smanjenje potražnje i povećanu dostupnost energije.
