Cijena pizze može biti dobro mjerilo za standard prosječnih građana budući da nije nikakvo ekskluzivno jelo već se uz nju može dobro zabaviti i provesti ugodno vrijeme u društvu.
Platforma za dostavu Foodora, koja je prisutna u šest europskih zemalja, navodi da cijene pizza rastu, te da je tipična narudžba osam posto skuplja no na kraju 2024. godine. Točnije rečeno, cijena je veća 7,75 posto, odnosno medijalna vrijednost za pizzu je porasla s 11,10 eura na 11,96 eura.
Foodora, koja djeluje u Austriji, Češkoj, Finskoj, Mađarskoj, Norveškoj i Švedskoj, usporedila je cijenu za Margherita pizzu koristeći kao referencu milijune narudžbi tijekom prošle i pretprošle godine kako bi stvorila takozvani pizza indeks.
Najjeftinije tržište ostalo je mađarsko gdje je medijalna cijena u 2025. bila 8,75 eura. Druga u tom nizu je Češka s 9,47 eura, a daleko je najskuplja Norveška s medijalnom cijenom od 17,60 eura. Između te dvije krajnosti nalaze se Švedska s 10,94 eura, Austrija s 11,50 eura te Finska s 13,50 eura. Švedska i Finska su godišnje zabilježile lagani pad nacionalnih cijena pizze, dok je u ostale četiri zemlje došlo do rasta.
No, neki gradovi su ipak imali izraženiji pad medijalne cijene za Margheritu. Tako je u norveškom Bergenu to bilo čak za 15,85 posto, na 15,72 eura. U švedskom Goeteborgu cijena je niža za 15,81 posto i došla je na 11,93 eura.
Jeftiniji su u tom smislu također postali austrijski gradovi Beč i Graz. U Beču je cijena pala 8,46 posto, a u Grazu 4,17 posto iako je medijalna cijena za cijelu zemlju narasla. Srednja cijena u Budimpešti je pala za 5,44 posto na 9,21 eura.
Najjeftiniji grad u pizza indeksu sada je mađarski Szeged gdje je medijalna cijena 8,50 eura, a najskuplji je norveški Lillestroem gdje je ta cijena došla do čak 19,12 eura. Zanimljivo je da je taj grad u 2024. godini imao jednu od najnižih cijena pizze u Norveškoj.
Ono što svakako određuje lokalne cijene su uvjeti najma, plaće, dinamika konkurentnosti među restoranima i intenzitet promocija na platformama za dostavu hrane.
Izvješće je pratilo i što ljudi naručuju i zaključak je da pokušavaju izvući što veću vrijednost iz svog obroka. Vodeći izbori su u svih šest zemalja ostale Margherita i takozvana Salami pizza, a na treće mjesto se sada probila Calzone dok je sve popularnija i Capricciosa.
Foodora ocjenjuje da potrošači žele vidjeti izdašniju količinu sastojaka na pizzi i po tome vrednuju ono što dobivaju.
Ekonomisti Europske središnje banke (ESB) procjenjuju da sada građani troše oko trećine više za hranu no prije pandemije.
Iako je inflacija u međuvremenu bitno oslabjela činjenica je da akumulirani rast cijena zadnjih godina održava cijene povišenima.
Zemlje istočne i jugoistočne Europe i dalje imaju, izraženo u eurima, jeftinije pizze u odnosu na druge dijelove kontinenta, ali u tim zemljama isto tako se troši više od 20 posto kućnog proračuna za hranu što u razvijenim gospodarstvima ne prelazi 12 posto.
U Hrvatskoj se građani teško mogu utješiti manjim cijenama za pizzu jer je od kolovoza 2024. do kolovoza 2025., prema podacima Eurostata, imala najveći rast cijena pizze u Europskoj uniji (EU). U Hrvatskoj je, naime, prosječni rast cijene bio 7,2 posto ispred Latvije gdje je bio 6,6 posto.
Pročitajte još:
EU prosjek rasta je bio tek jedan posto, a otprilike za toliku su rasle cijene pizza u Sloveniji. Točnije rečeno, to je bilo 0,9 posto.
U sedam članica EU-a cijene su na godišnjoj razini krajem ljeta prošle godine bile u padu. Najviše su to osjetili građani Luksemburga koji su mogli plaćati 2,9 posto manje. U Španjolskoj je pad bio 1,6 posto, a u Njemačkoj 1,2 posto.
Cijene pizza još su u tom razdoblju doživjele sniženje u Finskoj, Belgiji, Irskoj i Danskoj.
