Cijene nafte veće za tri posto uoči trgovinskih pregovora Kine i SAD-a

freepik.com
Naftna bušotina, Foto: Freepik.com/atlascompany

Cijene nafte porasle su u petak, nakon otprilike tropostotnog rasta u prethodnoj sesiji, jer su trgovinske napetosti između najvećih svjetskih potrošača nafte, SAD-a i Kine, pokazale znakove popuštanja, a Velika Britanija je najavila „probojni” trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Državama.

Nafta Brent skuplja je za 43 centa, te barel iznosi 63,27 američka dolara (58,77 eura), dok je američka West Texas Intermediate nafta poskupjela za 42 centa, na 60,33 dolara (56,06 eura) po barelu.

Američki ministar financija Scott Bessent sastat će se s najvišim kineskim gospodarskim dužnosnikom, potpredsjednikom vlade He Lifengom, 10. svibnja u Švicarskoj, kako bi radili na rješavanju trgovinskih sporova koji ugrožavaju rast potrošnje sirove nafte.

„Ako dogovore datum početka formalnih trgovinskih pregovora i pristanu na smanjenje trenutačnih visokih carina tijekom trajanja razgovora, tržišta bi mogla predahnuti, a cijena nafte porasti za dodatna dva do tri dolara po barelu“, rekla je za Reuters, Vandana Hari, osnivačica analitičke kuće Vanda Insights koja se bavi tržištem nafte.

Izvoz iz Kine porastao je u travnju brže od očekivanja, dok je uvoz zabilježio blaži pad, pokazali su carinski podaci u petak, što je Pekingu dalo određeno olakšanje uoči najavljenih pregovora o carinama.

Uvoz sirove nafte u travnju pao je u odnosu na prethodni mjesec, ali je na godišnjoj razini porastao za 7,5 posto, zbog povećanog uvoza nafte pod sankcijama i gomilanju zaliha od strane državnih rafinerija tijekom zastoja za održavanje.

Na cijene je utjecao i dogovor Britanije i SAD-a. Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Keir Starmer objavili su da je Britanija pristala smanjiti carine na američki uvoz s 5,1 na 1,8 posto. SAD je smanjio carine na britanske automobile, ali je zadržao carinu od deset posto na većinu druge robe.

„Dodatni američki trgovinski sporazumi, nakon ovog s Velikom Britanijom, s drugim većim trgovinskim partnerima imat će samo marginalan utjecaj na osjećaje na naftnom tržištu“, dodala je Hari.

Također, Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici – poznatiji kao OPEC+ – planiraju povećati proizvodnju, što bi moglo zadržati pritisak na cijene nafte. Reutersova anketa pokazala je da je proizvodnja nafte unutar OPEC-a blago pala u travnju jer su padovi proizvodnje u Libiji, Venezueli i Iraku nadmašili planirano povećanje.

Strože američke sankcije Iranu mogle bi ograničiti ponudu i potaknuti rast cijena. Sankcije protiv dviju manjih kineskih rafinerija zbog kupovine iranske nafte otežale su im pristup sirovini, pa su prisiljene prodavati proizvode pod alternativnim imenima, rekli su izvori za Reuters u četvrtak.

Analitičari iz Rystad Energy očekuju da će obje zemlje povećati nabavu sirove nafte i aktivnosti u rafinerijama zbog rastućih napetosti.

„Potražnja za dizelom vjerojatno će porasti zbog povećane vojne mobilizacije, dok će potrošnja goriva za zrakoplove opasti zbog zatvaranja zračnog prostora, preusmjeravanja letova, otkazivanja i rasta cijena avionskih karata“, rekao je Rohan Goindi iz Rystada u bilješci.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari