Cijene nafte u srijedu su bile gotovo nepromijenjene u odnosu na ranije trgovanje, dok su tržišta procjenjivala utjecaj proglašenja odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa na energetsku krizu.
Terminski ugovori na Brent naftu veći su za devet centi, dosegnuvši 79,38 američkih dolara (73,12 eura) po barelu, dok su terminski ugovori na američku West Texas Intermediate (WTI) naftu skuplji za cent, te koštaju na 75,84 dolara (69,86 eura).
Ugovori su zaključeni s nižim vrijednostima u utorak nakon što je Trump predstavio sveobuhvatan plan za maksimalizaciju proizvodnje nafte i plina, uključujući proglašenje nacionalne energetske krize radi ubrzanja izdavanja dozvola, smanjenje ekoloških zaštita i povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma.
“Tržišni sudionici pokušavaju shvatiti mješovite signale koje Trump 2.0 donosi za kretanje cijena nafte. Kratkoročni fokus bit će na tome hoće li se njegova namjera da popuni strateške rezerve SAD-a ostvariti”, izjavio je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u. Naglasio je i kako je pažnja usmjerena na nadolazeće carinske politike.
Trumpova najnovija energetska politika vjerojatno neće potaknuti kratkoročna ulaganja niti promijeniti rast proizvodnje nafte u SAD-u, napisali su analitičari Morgan Stanleya u bilješci, dodajući kako bi ona mogla umjereno ublažiti potencijalno smanjenje potražnje za rafiniranim proizvodima.
Analitičari su također postavili pitanje hoće li Trumpovo obećanje o ponovnom punjenju strateških rezervi utjecati na potražnju za naftom, budući da je Bidenova administracija već kupovala naftu za hitne zalihe. Američki predsjednik je također dodao da bi njegova administracija “vjerojatno” prestala kupovati naftu iz Venezuele, jednog od najvećih dobavljača nafte za SAD.
Ulagači su ostali oprezni jer je, kako su ocijenili, Trumpova trgovinska politika i dalje nejasna, navodi Reuters. U međuvremenu, rijetka zimska oluja zahvatila je obalu Meksičkog zaljeva, dok je veći dio Sjedinjenih Država ostao u opasnom polarnom hladnom valu.
Pročitajte još:
Procjenjuje se da je proizvodnja nafte u Sjevernoj Dakoti pala za 130.000 do 160.000 barela dnevno zbog ekstremno hladnog vremena i povezanih operativnih izazova, priopćila je državna uprava za cjevovode.
Utjecaj oluje na operacije nafte i plina u Teksasu ostao je ograničen, uz minimalne prekide u protoku plina, malo prekida u opskrbi električnom energijom te dovoljne zalihe benzina na crpkama, iako su mnoge ceste i autoceste ostale zatvorene.
