Cijene nafte snižene su u ponedjeljak zbog zabrinutosti u vezi s mogućim viškom ponude i obnovljenom neizvjesnošću glede globalne potražnje, dok su pomirljive izjave američkih dužnosnika o trgovinskim napetostima s Kinom dodatno pridonijele padu cijena.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu trgovali su se po cijeni od 60,69 američkih dolara (56,50 eura) po barelu, što je smanjenje od 0,8 posto u odnosu na prethodno zatvaranje od 61,21 dolara (56,99 eura). Američki referentni WTI također je bio niži za 0,9 posto i trgovao se po cijeni od 56,67 dolara (52,74 eura) u usporedbi s 57,20 dolara (53,22 eura) u prethodnoj sesiji.
Cijene su nastavile prošlotjedni pad jer su ulagači procjenjivali izglede za potražnju uslijed znakova usporavanja globalne potrošnje i naznaka rastućeg viška ponude.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom najnovijem Izvješću o tržištu nafte predviđa da će globalna potražnja za naftom u 2025. porasti za 710.000 barela dnevno na ukupno 103,84 milijuna barela dnevno, navodi Reuters, što je nešto ispod prošlomjesečne projekcije. Agencija kao ključne čimbenike slabijeg rasta navodi sporiji gospodarski rast i ubrzanu elektrifikaciju.
S obzirom na opskrbu, IEA upozorava da se globalni višak nafte širi jer povećana proizvodnja, osobito iz zemalja OPEC+ i SAD-a, prenosi Anadolija, u kombinaciji sa slabijom potražnjom nastavlja vršiti pritisak na cijene.
“Izgledi za potražnju dodatno su komplicirani povremenim zaoštravanjem i popuštanjem trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine,” izjavio je Daniel Hynes, viši strateg za robna tržišta u Australia and New Zealand Banking Group.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Kina plaća „ogromne iznose” carina SAD-u te da bi mogao razmotriti njihovo snižavanje ako Peking ponudi nove ustupke, dok se priprema za put u Aziju.
“Imamo vrlo dobar odnos s predsjednikom Xijem (Jinpingom). Oni nam plaćaju mnogo novca, ogromne iznose kroz carine. Vjerojatno bi željeli da to bude manje, i radit ćemo na tome, ali moraju nam nešto zauzvrat dati” rekao je Trump novinarima po povratku u Washington.
Dodao je da Kina trenutačno podliježe „rekordnim carinama”, uključujući stopu od 20 posto na uvoz povezan s fentanilom te kumulativnu carinsku stopu od „oko 157 posto” na određenu kinesku robu, ali je otvoren za prilagodbe ovisno o napretku pregovora.
“Želim pomoći Kini — ne želim joj naštetiti — ali to ne može biti jednosmjerna ulica,” poručio je.
Pročitajte još:
Trump je u nedjelju izjavio i da ga je indijski premijer Narendra Modi uvjerio kako će Indija obustaviti kupnju ruske sirove nafte, upozorivši da će u protivnom New Delhi i dalje biti izložen „masovnim carinama.” Indija je, prema izvješćima, od 2022. znatno povećala uvoz ruske nafte po sniženim cijenama, čime je postala jedan od najvažnijih energetskih kupaca Moskve unatoč zapadnim sankcijama.
U međuvremenu, ministri energetike EU sastaju se u ponedjeljak u Luksemburgu s ciljem postizanja zajedničkog stajališta o postupnom ukidanju uvoza ruskog plina, što bi moglo preoblikovati europsku energetsku strukturu.
