Cijene nafte na međunarodnim tržištima poskočile su u utorak iznad 82 dolara nakon američko-izraelskog napada na Iran i odgovora Teherana, uz preventivnu obustavu proizvodnje na pojedinim poljima i gomilanje tankera u Perzijskom zaljevu.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 5,48 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju tržišta na kraju prošlog tjedna, od 78,35 dolara. Nakratko bila je dosegnula i 82,37 dolara.
Na američkom tržištu barel je poslijepodne bio skuplji za 4,26 dolara nego na kraju prošlog tjedna i stajao je 71,28 dolara. Nakratko cijena mu je bila poskočila i na 72,17 dolara.
Tržišta su u ponedjeljak reagirala na subotnji američko-izraelski napad na Iran. Teheran je uzvratio napadima na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Katar i Kuvajt.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi poručio je da zasada ne planiraju zatvarati Hormuški tjesnac.
Iran proizvodi 3,3 milijuna barela nafte dnevno i još oko 1,3 milijuna barela kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika. Glavni je kupac iranske nafte Kina.
Brodari su ipak zaustavili pošiljke u Perzijskom zaljevu, a skupina osiguravatelja izvijestila je da će od 5. ožujka obustaviti pokriće za ratni rizik u regiji.
Saudijski naftni div Saudi Aramco u međuvremenu je preventivno, po navodima izvora u industriji, obustavio proizvodnju u rafineriji u Ras Tanuri koja prerađuje 550 tisuća barela nafte dnevno i ključan je izvozni terminal za saudijsku naftu.
I DNO, Gulf Deystone Petroleum, Danas Gas i HKN Energy u kurdskom dijelu Iraka preventivno su obustavili proizvodnju iako naftna polja nisu oštećena. Kurdski dio Iraka transportirao je u veljači 200 tisuća barela nafte dnevno cjevovodom do turske nafte luke Ceyhan.
Eksplozije su se pak u subotu čule na iračkom otoku Khargu na sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, s terminalima za izvoz čak 90 posto iranske nafte.
Skok cijena nafte bio je očekivan i veće je iznenađenje što je tokom dana ublažen, primjećuju analitičari ING-a Ewa Manthay i Warren Patterson.
“Još ima nade da bi se mogao naći izlaz iz eskalacijske spirale”, drže Manthay i Patterson, potkrepljujući tu ocjenu medijskim izvješćima prema kojima šef iranskog odbora za sigurnost traži nastavak nuklearnih pregovora sa SAD-om.
Skupina od osam proizvođača u sklopu organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika objavila je pak da će od travnja povećati proizvodnju za 206 tisuća barela dnevno, signalizirajući nešto brži tempo normalizacije opskrbe.
Pročitajte još:
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman obrazložili su odluku “stabilnim” izgledima za svjetsko gospodarstvo i “trenutno zdravim” odnosom ponude i potražnje na tržištu, prema niskoj razini zaliha nafte”, stoji u priopćenju.
Anonimni izvori u OPEC+ bili su prošli tjedan naznačili da bi grupa na tržište mogla vratiti oko 137 tisuća barela dnevno. Još u rujnu bili su na tržište plasirali dodatnih 411 tisuća barela dnevno.
Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njegovih članica u petak bio skuplji za 43 centa i stajao je 70,07 dolara.
