Cijene nafte u ponedjeljak su blago porasle jer su optimistični podaci o proizvodnji iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte, potaknuli nova očekivanja za potražnju za gorivom, iako su neizvjesnosti oko mirovnog sporazuma u Ukrajini i globalnog gospodarskog rasta zbog mogućih američkih carina i dalje prisutne.
Cijena Brent nafte veća je za 19 centi, te iznosi 73,00 američka dolara (67,36 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta koštala 69,95 dolara (64,55 eura) po barelu, što je rast od također 19 centi.
Cijene su porasle nakon službenih podataka objavljenih u subotu koji su pokazali da je kineska proizvodna aktivnost u veljači rasla najbržim tempom u tri mjeseca, jer su nove narudžbe i veći obujam kupnje doveli do snažnog rasta proizvodnje, navodi Reuters. Ulagači pažljivo prate godišnje zasjedanje kineskog parlamenta, koje počinje 5. ožujka, u očekivanju daljnjih mjera za potporu oslabljenom gospodarstvu.
Analitičar IG Marketsa Tony Sycamore rekao je da je jedan od mogućih pokretača rasta cijena činjenica da se NBS indeks menadžera nabave (PMI) u kineskoj proizvodnji tijekom vikenda vratio u pozitivno područje.
Međutim, upozorio je da izgledi za kinesko gospodarstvo možda neće biti ohrabrujući, s obzirom na to da bi novi krug carina na izvoz u SAD trebao započeti 4. ožujka.
Prošlog mjeseca Brent i WTI zabilježili su svoj prvi mjesečni pad u tri mjeseca, jer je prijetnja carinama iz SAD-a i njegovih trgovinskih partnera poljuljala povjerenje ulagača u globalni gospodarski rast ove godine i smanjila sklonost rizičnijim imovinama.
Ukupno raspoloženje poboljšalo se nakon nedjeljnog summita na kojem su europski čelnici pružili snažnu potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i obećali dodatnu pomoć njegovoj zemlji, samo dva dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s njim, a Zelenski skratio posjet Washingtonu.
Zelenski je u nedjelju rekao da vjeruje da bi mogao spasiti svoj odnos s Trumpom, ali da se razgovori moraju nastaviti iza zatvorenih vrata. Dodao je da ostaje spreman potpisati sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama i vjeruje da bi i SAD mogao biti spreman.
Ova dramatična situacija povećala je mogućnost nepovratnog raskida između dvojice čelnika i potencijalnog zasebnog mirovnog sporazuma između Washingtona i Moskve, rekla je analitičarka RBC Capitala Helima Croft u bilješci.
“Takav scenarij doista bi mogao dovesti do bržeg ukidanja američkih sankcija protiv Rusije, posebno onih koje su uvedene isključivo izvršnim naredbama”, rekla je Croft.
Osim toga, kontinuirani napadi na ruske rafinerije izazvali su zabrinutost oko izvoza prerađenih naftnih proizvoda, s izvješćima da je još jedna rafinerija u ruskom gradu Ufi u plamenu.
Pročitajte još:
Za 2025. godinu analitičari uglavnom zadržavaju stabilne prognoze cijena nafte, s prosječnom cijenom Brenta od 74,63 dolara (68,88 eura) po barelu, jer očekuju da će bilo kakav učinak novih američkih sankcija biti uravnotežen obilnom ponudom i mogućim mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine, pokazala je Reutersova anketa.
Iako SAD potiče Irak da nastavi izvoz iz poluautonomne regije Kurdistan, osam međunarodnih naftnih kompanija koje tamo posluju u petak su izjavile da neće ponovno pokrenuti isporuke preko turske luke Ceyhan zbog nejasnoća oko komercijalnih ugovora i jamstava plaćanja za prošli i budući izvoz.
