Cijene nafte porasle zbog mogućeg prekida sukoba na Bliskom istoku

Stockcake.com
Radnici na naftnoj platformi, Foto: Stockcake.com

Cijene nafte porasle su u utorak nakon pada u prethodnom danu jer su ulagači smatrali da bi moglo doći do prekida sukoba između Izraela i Hezbollaha.

Terminski ugovori nafte Brent porasli su 15 centi, ili 0,21 posto, na 73,16 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) iznosili 69,09 dolara po barelu, što je isto tako rast od 15 centi, ili 0,22 posto.

Obje referentne vrijednosti su jučer pale na dva dolara po barelu nakon izvješća da su Libanon i Izrael pristali na uvjete sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha, što je izazvalo rasprodaju sirove nafte.

“Tržišna reakcija na vijest o prekidu vatre bila je pretjerana. Iako su te vijesti smirile ulagače koji su smatrali da bi moglo doći do prekida opskrbe zbog situacije na Bliskom istoku, sukob Izraela i Hamasa nikada nije značajno poremetio opskrbu”, rekla je analitičarka Priyanka Sachdeva iz Phillip Nove.

Iran, koji podržava Hezbollah, član je OPEC-a i proizvodi oko 3,2 milijuna barela dnevno, što čini tri posto globalne proizvodnje. Prekid sukoba u Libanonu smanjio bi vjerojatnost da će nova američka administracija uvesti stroge sankcije na iransku sirovu naftu, rekli su analitičari ANZ-a. Ako se administracija novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vrati kampanji maksimalnog pritiska na Teheran, iranski izvoz mogao bi se smanjiti za milijun barela dnevno.

U Europi je Kijev, glavni grad Ukrajine, pod stalnim napadom ruske bespilotne letjelice, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko. Neprijateljstvo između Rusije, najvećeg proizvođača nafte, i Ukrajine povećalo se ovog mjeseca nakon što je američki predsjednik Joe Biden dopustio Ukrajini da upotrijebi oružje proizvedeno u SAD-u kako bi napala područja u Rusiji, što je značajan preokret politike Washingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu, prenosi Reuters.

S druge strane, OPEC+ bi mogao razmotriti ostavljanje trenutačnog smanjenja proizvodnje nafte od 1. siječnja na svom sljedećem sastanku u nedjelju, rekao je azerbajdžanski ministar energetike Parviz Shahbazov, budući da je grupa proizvođača već odgodila povećanja zbog zabrinutosti oko potražnje.

Trump je jučer rekao da će potpisati izvršnu naredbu kojom se nameću carine od 25 posto na sve proizvode koji dolaze u SAD iz Meksika i Kanade. Nije bilo jasno hoće li to uključivati ​​i sirovu naftu. Većina kanadskog izvoza sirove nafte od četiri milijuna bpd odlazi u SAD. Analitičari kažu da Trump vjerojatno neće nametnuti carine na kanadsku naftu, jer je ne može lako zamijeniti zato što se po kvaliteti znatno razlikuje od nafte koju proizvodi SAD.

“Dodatne carine koje je Trump predložio od 10 posto na kineski uvoz puno su niže od 60 posto, koliko je prijetio da će biti prije izbora”, kazao je tržišni analitičar Tony Sycamore iz IG-a.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari