Cijene nafte porasle su u srijedu dok su ulagači procjenjivali stabilnost primirja između Irana i Izraela, ali su ostale blizu najnižih razina u posljednjih nekoliko tjedana zbog izgleda da protok sirove nafte neće biti poremećen.
Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 85 centi, odnosno 1,3 posto, na 67,99 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta poskupjela za 87 centi, odnosno 1,4 posto, dosegnuvši 65,24 dolara.
Brent je u utorak završio trgovanje na najnižoj razini od 10. lipnja, a WTI na najnižoj od 5. lipnja, piše Reuters.
Cijene su porasle na najviše razine u posljednjih pet mjeseci nakon što su i Sjedinjene Američke Države tijekom vikenda napale iranska nuklearna postrojenja.
“Globalne cijene energije se smiruju nakon primirja između Izraela i Irana. Naša osnovna pretpostavka, bazirana na analizi nafte, i dalje se oslanja na temeljne čimbenike, koji ukazuju na dostatnu globalnu opskrbu naftom“, naveli su analitičari JP Morgana u bilješci klijentima.
Prema preliminarnoj procjeni američkih obavještajnih službi, zračni napadi SAD-a nisu uništili iranske nuklearne kapacitete, već su ih samo unazadili za nekoliko mjeseci, dok je stupilo na snagu krhko primirje između Irana i Izraela kojem je posredovao američki predsjednik Donald Trump.
Pročitajte još:
“Primirje između Izraela i Irana vjerojatno će se pokazati krhkim. No, sve dok obje strane ne pokažu spremnost za napade na izvozno orijentiranu energetsku infrastrukturu ili ometanje brodskih tokova kroz Hormuški tjesnac, očekujemo da će temeljni čimbenici koji potiču pad cijena nafte i dalje prevladavati”, istaknuo je David Oxley, glavni ekonomist za klimu i robna tržišta u Capital Economicsu.
Izravno uključivanje SAD-a u sukob izazvalo je zabrinutost investitora zbog Hormuškog tjesnaca, uskog morskog prolaza između Irana i Omana kroz koji dnevno prolazi između 18 i 19 milijuna barela sirove nafte i goriva, što čini gotovo petinu svjetske potrošnje.
