Cijene nafte blago su pale tijekom azijskog trgovanja u srijedu, nakon što su dan ranije porasle za četiri posto, dok tržišta odmjeravaju vjerojatnost poremećaja u opskrbi zbog sukoba između Irana i Izraela nasuprot odluci američke središnje banke (Fed) o kamatnim stopama, koja bi mogla utjecati na potražnju za naftom.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu niži su za 49 centi, te se ovom naftom trguje po cijeni od 75,96 američka dolara (oko 70,80 eura) za barel. Ugovori za američku WTI naftu niži su za 38 centi, odnosno 0,5 posto, te se trguje po cijeni od 74,46 dolara (oko 69,40 eura) za barel.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je u utorak na “bezuvjetnu predaju” Irana, dok zračni rat između Irana i Izraela ulazi u šesti dan. Američka vojska šalje dodatne borbene zrakoplove u regiju kako bi pojačala svoje snage, izjavila su u utorak Reutersu tri dužnosnika.
Izrael, prema pisanju Wall Street Journala, ostaje bez obrambenih projektila “Arrow” za presretanje, što izaziva zabrinutost oko njegove sposobnosti da se obrani od iranskih balističkih projektila dugog dometa. List se pritom poziva na neimenovanog američkog dužnosnika.
Analitičari upozoravaju da tržište najviše zabrinjava mogućnost poremećaja u opskrbi naftom kroz tjesnac Hormuz, preko kojega se prevozi petina svjetske pomorske opskrbe naftom.
Iran je treći najveći proizvođač nafte u okviru OPEC-a, s proizvodnjom od oko 3,3 milijuna barela dnevno. Ipak, rezerve kapaciteta među članicama OPEC-a i njegovim partnerima lako mogu nadoknaditi eventualne gubitke.
„Ozbiljan poremećaj u iranskoj proizvodnji ili izvoznim kapacitetima dodatno bi povećao pritisak na rast cijena. Međutim, čak i u malo vjerojatnom scenariju potpunog gubitka iranskog izvoza, ti se bareli mogu zamijeniti rezervnim kapacitetima OPEC+ proizvođača, koji iznose oko 5,7 milijuna barela dnevno“, naveli su analitičari agencije Fitch u bilješci klijentima.

Cijena Brenta porasla je za oko deset dolara po barelu tijekom protekla dva tjedna, a analitičari Fitcha procjenjuju da će geopolitička premija u cijeni nafte ostati unutar raspona od pet do deset dolara.
Tržišta s posebnom pozornošću prate i nastavak dvodnevnih rasprava američke središnje banke u srijedu, pri čemu se očekuje da će Fed ostaviti referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 posto.
No, aktualni sukob na Bliskom istoku i rizik od usporavanja globalnog gospodarskog rasta mogli bi potaknuti Fed na smanjenje kamatne stope za 25 baznih bodova već u srpnju – ranije nego što tržište trenutačno očekuje (rujan), izjavio je Tony Sycamore, tržišni analitičar tvrtke IG.
„Situacija na Bliskom istoku mogla bi djelovati kao okidač da Fed zauzme blaži ton, kao što je to bio slučaj nakon napada Hamasa 7. listopada 2023.“, dodao je Sycamore.
Pročitajte još:
Niže kamatne stope općenito podupiru gospodarski rast i time povećavaju potražnju za naftom. Ipak, odluku Feda dodatno komplicira činjenica da sukob na Bliskom istoku stvara novi izvor inflacije – kroz rast cijena nafte.
Pored toga, najnoviji podaci pokazuju da se američko gospodarstvo usporava, pri čemu nepredvidivi stil vođenja politike predsjednika Trumpa dodatno unosi nesigurnost.
Jedan odgovor
Strašno, teško mi je ovo gledati