Američke sankcije najvećim ruskim naftnim tvrtkama pojačale su strahove od nestašica zbog zatvaranja rafinerija. Razlika između terminskih ugovora za dizel i Brent sirovu naftu na burzi ICE Futures Europe porasla je na 34 dolara po barelu, što je najveća marža od rujna 2023.
Premija na dizel porasla je od lipnja ove godine, kada je razlika iznosila oko 16 dolara po barelu.
Giovanni Staunovo, analitičar naftnog sektora UBS-a, rekao je za Financial Times da trgovci reagiraju na kratkoročno smanjenje ponude u vrijeme veće potražnje od očekivane. Nekoliko rafinerija nedavno je pogođeno prekidima rada ili smanjenjem proizvodnje, uključujući jednu u Kuvajtu koja je zaustavila dio svojih operacija nakon požara u listopadu.
Rafinerije u SAD-u i Nigeriji također su pretrpjele smanjenje proizvodnje.
Staunovo je rekao da su američke sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte, Lukoila i Rosnefta, koje bi trebale stupiti na snagu u petak, “vjerojatno također imale utjecaj” jer bi blokirale sve transakcije koje uključuju međunarodnu imovinu dviju tvrtki, uključujući rafinerije – iako je Lukoilova bugarska rafinerija dobila izuzeće koje joj omogućuje normalan rad do kraja travnja 2026.
Kolika je vjerojatnost da sankcije dugoročno podignu cijenu dizela u Hrvatskoj?
Moguć je rast cijena dizela u Hrvatskoj ako se sankcije prodube ili ako se prekine značajan dio ruskih derivata, jer bi manja ponuda na tržištu dizela povećala pritisak na cijene derivata na mediteranskim tržištima. U Hrvatskoj se rast cijena dizela zasad odvija umjerenije nego u ostatku Europe, ponajprije zbog Vladinog modela dvotjednog obračuna cijena koji koristi prosječnu nabavnu cijenu derivata i time ublažava kratkoročne šokove na globalnom tržištu.
Iako je deregulacija donijela veći prostor za tržišno formiranje cijena, dosadašnje promjene nisu bile dramatične, pa se dizel u posljednjim obračunima kreće oko razina koje je Vlada prethodno definirala kao gornje granice.
Ipak, pritisci postoje jer su američke sankcije na velike ruske naftne kompanije poremetile tokove dizela prema Europi i povećale rafinerijske marže, što se postupno prelijeva i na mediteransko tržište, od kojeg Hrvatska ovisi u nabavi. Zbog toga domaće cijene ne rastu izravno zbog sankcija, nego posredno kroz skuplje tržište derivata i povećanu neizvjesnost u opskrbi.
U Hrvatskoj je nakon uvođenja sankcija dizel bio skuplji nego ranije u 2025. godini (npr. s 1,36 €/l u listopadu do 1,42 €/l u studenom), ali rast je relativno umjeren i nije drastičan skok; djelomice zato što su cijene goriva u Hrvatskoj ranije regulirane, a mehanizmi obračuna (poput dvotjednog prosjeka) mogu ublažiti nagle vanjske udare.
Niske zalihe rafiniranih proizvoda
EU je također uvela sankcije na ruske rafinirane proizvode uvezene iz zemalja poput Indije i Turske, dok je proizvodnja u rafinerijama u Rusiji posljednjih mjeseci pogođena ukrajinskim napadima dronovima.
„Zalihe rafiniranih proizvoda su izuzetno niske, a situacija s destilatima nije puno drugačija“, rekao je Staunovo, dodajući da je globalna potražnja trenutačno bolja od očekivane.
Benedict George, analitičar energetske industrije u Argus Mediji, rekao je da su europske cijene mnogo osjetljivije na poremećaje u ponudi i potražnji „jer je Europa u posljednjih nekoliko godina zatvorila toliko rafinerija“.
Pročitajte još:
Prema Argusu, Europa je od početka 2024. zatvorila rafinerijske kapacitete za oko 400.000 barela dnevno. Rafinerije na kontinentu isprva su očekivale smanjenje potražnje zbog prelaska na zelenu energiju, dok su njihove manje rafinerije izgubile konkurentsku prednost u odnosu na konkurenciju.
George iz Argusa rekao je da će porast cijena vjerojatno biti kratkotrajan, jer će rafinerije izbjegavati radove održavanja tijekom zimskih mjeseci, a proizvodnja će se povećati. No, rekao je da je sektor i dalje ranjiv na promjene cijena uzrokovane poremećajima u opskrbi.
