Cijena zlata ruši rekorde zbog američkih carina Švicarskoj

SAD je nametnuo carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma što prijeti izazivanjem snažnih tržišnih promjena i predstavlja novi udarac Švicarskoj koja je ionako već pogođena carinskom stopom od 39 posto koju sada pokušava pregovorima umanjiti.

Švicarska je poznata kao svjetsko središte za postupak rafiniranja zlata.

Američka carinska služba je objavila da će poluge zlata težine jednog kilograma i 100 unci biti kategorizirane kao predmeti podložni carinskom nametu u skladu s obrazloženjem odluke o carinama od 31. srpnja u koje je uvid imao Financial Times.

Ta odluka je u snažnoj suprotnosti s ranijim očekivanjima u industriji zlata da će taj tip zlatnih poluga biti izuzet od carina.

Poluge od jednog kilograma predstavljaju najčešći oblik trgovine na Comexu što je svjetsko najveće tržišta budućnosnica zlata. Osim toga, one predstavljaju većinu švicarskog izvoza zlata u SAD.

Tako su budućnosnice zlata za isporuku u prosincu dosegle rekordnu cijenu od 3.534 dolara za takozvanu finu uncu koja je jednaka težini od 31,1 grama.

Zlato je jedan od najvećih švicarskih izvoznih proizvoda u SAD.

Po riječima Christopha Wilda, koji je predsjednik švicarske udruge proizvođača i trgovaca dragocjenih metala, carine na zlato će učiniti gotovo nemogućim zadovoljavanje potražnje za tim metalom.

Ranije ove godine trgovci su požurili uvesti zlato u SAD prije Trumpovih carina na “dan oslobođenja” početkom travnja što je dovelo do privremenog manjka zlata u Londonu. No, kada su carine tada objavljene bilo je dosta iznimaka što se odnosilo i na zlato, odnosno tumačenje je bilo da su u iznimke uključene velike zlatne poluge.

Svjetska trgovina zlatom uobičajeno ide u trokutu. Velike zlatne poluge putuju između Londona i New Yorka preko Švicarske gdje se oblikuju u različite veličine. Tržišta zlata u Londonu i New Yorku koriste različite veličine poluga. London koristi polugu od 400 finih unci dok u New Yorku preferiraju polugu od jednog kilograma.

Cijena zlata je u ovoj godini skočila 27 posto. Tome je pridonio strah od inflacije, zabrinutost zbog razina duga vlada i smanjenje značaja dolara kao rezervne valute.

U 12 mjeseci do kraja lipnja ove godine iz Švicarske je u SAD izvezeno zlata u vrijednosti 61,5 milijardi dolara. Na to bi se po sadašnjim uvjetima morala platiti carina od 24 milijarde dolara.

“Prevladavajuće stajalište je bilo da dragocjeni metali prerađeni u Švicarskoj i izvezeni u SAD mogu biti poslani bez carina. Carinska kategorizacija nije uvijek najpreciznija”, napominje Wild.

Nekoliko švicarskih tvrtki koje se bave preradom zlata navode da su provele mjesece proučavajući s odvjetnicima koje bi vrste proizvoda od zlata mogle biti izuzete od carina, a dvije su za Financial Times rekle da su privremeno smanjile ili zaustavile izvoz u SAD dok se stvar ne razjasni.

Pojašnjenje američke carinske službe sada je došlo kao odgovor na izravan zahtjev jedne švicarske tvrtke.