Cijena nafte u porastu zbog zabrinutosti od eskalacije sukoba na Bliskom istoku

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak, potaknute zabrinutošću da bi pojačani sukob na Bliskom istoku mogao smanjiti regionalnu ponudu za naftom.

Terminski ugovori sirove nafte Brent za studeni porasli su za 60 centi te iznose 75,09 američkih dolara po barelu. Ugovori američke sirove nafte (WTI) za studeni porasli su za 64 centa, na 71,64 dolara.

Oba su ugovora porasla na prethodnoj sesiji zbog smanjenja kamatnih stopa u SAD-u i pada ponude u SAD-u nakon uragana Francine, piše Reuters. No, blaži ekonomski izgledi najvećih potrošača Kine i SAD-a, kao i sukobi na Bliskom istoku, ograničili su daljnji rast cijena.

“Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku porasle su za stupanj između Izraela i Hezbollaha, što bi moglo dovesti do toga da cijene nafte budu dobro oslonjene na rizike šireg regionalnog sukoba. Međutim, rast cijena bio je nešto odmjereniji, što bi moglo odražavati neke rezerve glede stvarnog utjecaja na opskrbu naftom, s obzirom na to da se sukob na Bliskom istoku povlači već neko vrijeme uz male poremećaje do sada”, rekao je Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u.

Hezbollah, skupina koju podržava Iran sa sjedištem u Libanonu, i Izrael razmijenili su žestoku vatru u nedjelju, dok je skupina slala rakete duboko u sjeverni izraelski teritorij nakon što se suočila s nekim od najintenzivnijih bombardiranja u gotovo godinu dana sukoba.

Sukob je naglo eskalirao prošlog tjedna nakon što su eksplodirale tisuće dojavljivača i walkie-talkieja koje su koristili pripadnici Hezbollaha. Za napad se uglavnom okrivljuje Izrael, koji nije potvrdio niti odbacio odgovornost.

I slabiji sentiment potražnje u Kini, najvećem uvozniku nafte, ograničava rast cijena, rekao je Phillip Nova, viši tržišni analitičar Priyanka Sachdeva, u bilješci.

“Potražnja za gorivom još uvijek visi u zraku”, rekla je, dodajući da je smanjenje kamata u SAD-u “pobudilo zabrinutost da je Fed možda predvidio bolesna tržišta rada”.

Smanjenje kamatnih stopa obično potiče gospodarsku aktivnost i potražnju za energijom, ali analitičari i sudionici na tržištu zabrinuti su da bi središnja banka mogla vidjeti usporavanje tržišta rada.