Njemačka inflacija porasla je na 2,6 posto u studenom, priopćio je u petak savezni ured za statistiku, potvrđujući preliminarne podatke. Inflacija, ili potrošačke cijene usklađene za usporedbu s drugim zemljama Europske unije, u listopadu je iznosila 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu regije, stopa inflacije neočekivano je porasla na najvišu razinu u devet mjeseci.
Uglavnom potaknuta cijenama hrane, budući da su cijene energije blago pale, inflacija usklađena s EU u Njemačkoj bila je 2,6 posto viša u studenom u usporedbi s prethodnom godinom, nakon što je inflacija dosegnula 2,3 posto u listopadu 2025. Podaci su to prema preliminarnim rezultatima Saveznog statističkog ureda (Destatis).
Mjesečna harmonizirana stopa inflacije pokazala je da su njemačke cijene u studenom pale za 0,5 posto u odnosu na rast od 0,3 posto u listopadu.
Drugdje se čini da se pritisak na cijene u Europi smanjuje nakon krize troškova života u regiji nakon pandemije. Preliminarni podaci objavljeni u petak sugeriraju da je inflacija u Francuskoj i dalje niska. Prema brzim procjenama INSEE-a, predviđa se da će indeks cijena usklađen s EU porasti za 0,8 posto u studenom u odnosu na prethodnu godinu, nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i niži u odnosu na 1,7 posto godinu ranije.
Pokazatelji odražavaju kontrastna kretanja u različitim kategorijama potrošnje: usporavanje cijena usluga i izraženiji pad cijena proizvedene robe, što je kompenzirano manjim padom cijena energije i blagim ubrzanjem rasta cijena hrane.
U usporedbi s prethodnim mjesecom, cijene u Francuskoj pale su za 0,2 posto u studenom, nakon porasta od 0,1 posto u listopadu. Pad je uzrokovan nižim cijenama usluga, posebno u prometu i komunikacijama, a u manjoj mjeri jeftinijom proizvedenom robom. Očekuje se oporavak cijena energije, predvođen naftnim derivatima, dok se predviđa daljnji rast cijena duhana. Očekuje se da će cijene hrane ostati uglavnom stabilne.
Treće najveće gospodarstvo EU pokazalo je sličan obrazac. Talijanski harmonizirani indeks potrošačkih cijena pao je za 0,2 posto u studenom, što je jednako padu iz listopada, prema preliminarnim podacima nacionalne statističke agencije ISTAT. Godišnja inflacija pala je na 1,1 posto s 1,3 posto u prethodnom mjesecu, što je najniža razina od listopada 2024.
Talijanska inflacija ostala je niska jer su pad cijena energije i slabija inflacija usluga nadoknadili umjereni rast u drugim dijelovima zemlje. Najveći pritisci na silazni trend došli su od naglog pada reguliranih energetskih i komunikacijskih usluga, uz sporiji rast prometnih i rekreacijskih usluga. Samo nekoliko kategorija, uglavnom prerađena hrana i neki neregulirani energetski proizvodi, dodalo je blagi pritisak na rast.
Španjolska, četvrto najveće gospodarstvo eurozone, zabilježila je nešto jači cjenovni pritisak. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena EU-a ostao je nepromijenjen u studenom nakon rasta od 0,5 posto u listopadu, prkoseći očekivanjima mjesečnog pada od 0,2 posto, prema preliminarnim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku.
Međutim, godišnja inflacija bila je viša od očekivane. Harmonizirana stopa smanjila se na 3,1 posto s 3,2 posto u listopadu, u usporedbi s prognozom od 2,9 posto. Rast cijena hrane, prijevoza i ostalih neenergetskih dobara nastavio je poticati inflaciju.
Pročitajte još:
Inflacija u eurozoni u listopadu je iznosila 2,1 posto, što je nešto više od ciljane stope ECB-a od 2 posto, što potvrđuje stav banke da su cjenovni pritisci uglavnom pod kontrolom nakon porasta na dvoznamenkaste vrijednosti uzrokovane postpandemijskim šokovima u ponudi i energetskom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.
U međuvremenu, inflacijska očekivanja su blago porasla. Prema novom istraživanju ESB-a objavljenom u petak, medijan očekivanja potrošačke inflacije za sljedeću godinu porastao je na 2,8 posto u listopadu s 2,7 posto u rujnu. Očekivanja za sljedeće tri godine ostala su nepromijenjena na 2,5 posto, dok su očekivanja za sljedećih pet godina ostala stabilna na 2,2 posto.
