Čelnici Europske unije odlučuju hoće li Europskoj komisiji dati zeleno svjetlo za brzo sklapanje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, i to pod uvjetima koji trenutačno više idu u korist Washingtona, ili će nastaviti s pritiscima za povoljnije uvjete za EU.
Prema diplomatskim izvorima, većina članica trenutačno naginje brzoj opciji, kako bi Unija kasnije mogla pokušati djelomično uravnotežiti nepovoljan ishod vlastitim mjerama.
„Podržavam Komisiju i predsjednicu Europske komisije u svim njezinim nastojanjima da postigne napredak u jačanju konkurentnosti. Također podržavam brzo postizanje trgovinskog sporazuma sa SAD-om“, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.
Dodao je kako želi da se i pregovori s Mercosurom konačno privedu kraju, navodi Reuters, te da Europa zaključi i druge trgovinske sporazume.
„Europa je pred odlučujućim tjednima i mjesecima“, poručio je Merz.
Komisija, koja u ime EU vodi pregovore o trgovinskim sporazumima, zatražit će od čelnika 27 država članica da zauzmu zajednički stav o odgovoru na rok koji je američki predsjednik Donald Trump postavio za 9. srpnja. Do tada je ostalo manje od dva tjedna.
EU se načelno zalaže za „obostrano koristan sporazum“, no s obzirom na to da Washington najavljuje zadržavanje deset postotnih carina na većinu europske robe – uz prijetnju dodatnim povećanjima ako se pregovori oduže – sve više država članica sada je sklono brzom dogovoru.
„Trgovinski rat osiromašuje obje strane Atlantika i jednostavno je glup. Zato podržavam pristup predsjednice Komisije, koja je cijelo vrijeme ostala smirena i pregovarala s ciljem postizanja rezultata. Ako to završi jednostranim i nepravednim carinama, morat ćemo odgovoriti razmjernim i vrlo ciljanima protumjerama“, izjavio je belgijski premijer Bart De Wever.
EU već trpi američke carine od 50 posto na čelik i aluminij, 25 posto na automobile i autodijelove, te deset posto na većinu ostalih proizvoda iz Unije, a Trump je zaprijetio povećanjem tih carina na 50 posto ako ne dođe do dogovora.
Do sada je jedini sklopljeni američki trgovinski sporazum onaj s Velikom Britanijom, pri čemu osnovna carinska stopa od deset posto i dalje ostaje na snazi. Američki dužnosnici najavljuju kako neće ići ispod te razine ni za jednog trgovinskog partnera.
Oko 23 europska čelnika u Bruxelles dolazi izravno sa summita NATO-a u Haagu. Malo tko među njima želi nakon sigurnosnog dogovora pokretati ekonomski rat.
„Postoji skupina zemalja članica koje žele zaštititi svoja poduzeća, makar to značilo prihvaćanje onoga na što su se već navikle – osnovne carinske stope od deset posto“, rekao je jedan EU diplomat.
Jedno od ključnih pitanja na dnevnom redu jest hoće li EU odgovoriti vlastitim mjerama na takvu osnovnu carinsku stopu. Europska unija već je dogovorila, ali još nije uvela carine na 21 milijardu eura američke robe, a trenutačno razmatra i dodatni paket carina na do 95 milijardi eura američkog uvoza. Neke članice EU zalažu se za ublažavanje tih mjera.
Među opcijama za izjednačavanje trgovinske neravnoteže razmatra se i uvođenje poreza na digitalno oglašavanje, što bi pogodilo velike američke tehnološke tvrtke poput Googlea (Alphabet Inc.), Meta, Apple, X i Microsoft. Time bi se djelomično umanjio američki višak u trgovinskoj bilanci usluga s EU, dok Unija s druge strane ima višak u robnoj razmjeni.
Europska komisija predložila je ukidanje međusobnih carina na industrijske proizvode, uz potencijalno povećanje europskog uvoza ukapljenog prirodnog plina i soje iz SAD-a. No, Washington zasad pokazuje malo interesa za ovaj prijedlog, radije ističući prepreke poput europskog PDV-a, ekoloških standarda i pravila za online platforme, na što EU ne želi pristajati.
Pročitajte još:
Na marginama summita, čelnici EU pokušat će smiriti i zabrinutost Slovačke i Mađarske zbog planiranog okončanja uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine, što je predviđeno europskim planom energetske tranzicije. Diplomati EU vjeruju da bi čvrsta jamstva o opskrbi plinom mogla potaknuti obje zemlje da konačno podrže 18. paket sankcija protiv Rusije, kojeg trenutačno blokiraju.
Ipak, prije početka summita, slovački premijer Robert Fico izjavio je kako će tražiti odgodu glasanja o sankcijama dok se slovačke zabrinutosti ne riješe.
