Krajem veljače Europska komisija treba predstaviti detalje prijedloga o reindustrijalizaciji Europske unije (EU) te dekarbonizaciji teške industrije kako bi se uspješno nosila s konkurencijom iz SAD-a i Kine. Taj plan je trebao biti predstavljen ovaj mjesec, a ovo je već druga odgoda nakon one prosinačke.
Ipak, prema nacrtu dokumenta u koji je uvid imao Euronews, vidljivo je da čelik i cement trebaju igrati ključnu ulogu u jačanju europske industrije i gospodarstva općenito. Bruxelles, naime, predviđa da bi čelik i cement trebali do kraja 2030. godine s oko 20 posto pridonositi ukupnoj gospodarskoj aktivnosti.
Ideja je oživjeti proizvodnju diljem EU-a i time okrenuti negativan trend prema kojemu je udio EU-a u globalnoj industrijskoj proizvodnji pao s 20,8 posto u 2000. godini na 14,3 posto u 2020. godini.
Istina je da reindustrijalizacija može donijeti određeni rast cijena, no EU je postavio prioritet smanjenja ovisnosti o zemljama kao što su upravo SAD ili Kina. Među analitičarima ima razmišljanja da je pravi izazov zapravo u izgradnji alternativnih dobavnih lanaca i dodaju da će europska industrija trebati financijsku podršku kako bi održala željene razine proizvodnje.
Dokument Europske komisije otkriva da će prijedlozi biti osmišljeni kao potpora dekarbonizaciji u energetski intenzivnim industrijama, ubrzati dobivanje odgovarajućih dozvola te uvesti kriterije otpornosti i održivosti za niskougljičnu robu.
Bruxelles kani u plan uključiti i industrije koje nisu samo građevina i infrastruktura, odnosno i one koji koriste europske materijale te niskougljične materijale ili oboje.
Odluka će ovisiti o procjeni koliko se pojedine industrije oslanjaju i potiču potražnju za energetski intenzivnim materijalima. Pritom će se uzeti u obzir važnost energetski intenzivnog materijala naspram ukupne vrijednosti proizvodnje određene industrije te koliku potražnju ta industrija s rastom pokreće za određenim materijalom.
U nacrtu plana je i prijedlog potpore izgradnji nuklearnih elektrana i proizvodnji elektrolizatora koji bi proizvodili zeleni vodik.
“Bitno je da buduće nuklearne elektrane, bilo velike ili one s malim modularnim reaktorima, što je više moguće daju prednost europskim tehnologijama i komponentama zadržavajući pritom najviše standarde”, navodi se u dokumentu.
Plan, koji će zapravo biti zakonski prijedlog, bit će usredotočen na energetski intenzivne sektore, kritične sirovine i izravna strana ulaganja. Što se stranih izravnih investicija tiče, Bruxelles će nametnuti obvezujuća pravila koja trebaju spriječiti negativne učinke na funkcioniranje jedinstvenog tržišta ili štetno djelovanje na sigurnost ili javni red.
Pročitajte još:
Određene promjene zahvatit će i financijski doprinos putem državnih potpora.
“Vrlo je vjerojatno da zemlje članice neće morati izvještavati Europsku komisiju ako je riječ o potporama za financiranje projekata dekarbonizacije”, rekao je jedan europski diplomat.
Očekuje se da će Europska komisija predložiti i ciljani udio domaće proizvodnje za industrijske proizvode s etiketom “Made in Europe”, a razmišlja se o brojkama između 60 i 80 posto. Pritom je moguće da se doprinos neeuropskih tvrtki koje proizvode u EU također smatra europskim doprinosom.
