Hrvanje između Europske unije (EU) i SAD-a oko carina očito će imati dulje trajanje od onoga što je možda izgledalo u trenutku kada je krajem srpnja postignut dogovor o carinskom režimu.
Naime, EU je sastavio popis roba za koje bi želio izuzeće od carina, a žulja ga i stopa koju je SAD odredio na čelik i aluminij, dok s druge strane Amerikanci uporno izražavaju nezadovoljstvo što njihove tehnološke tvrtke nailaze na, po njihovom mišljenju, odveć kruta pravila u digitalnom sektoru. Ovotjedni sastanak dviju strana barem je razjasnio da SAD ne želi popustiti pritisak na Bruxelles oko ublažavanja digitalnih pravila i da je za to spreman popustiti u carinskom režimu.
Američki ministar trgovine Howard Lutnick je rekao da Washington može spustiti carine na čelik i aluminij ako Europljani prihvate labavljenje spomenutih digitalnih pravila.
Kako je poznato, carine na većinu europske robe koja se izvozi u SAD sada iznose 15 posto, dok su na čelik i aluminij postavljene na 50 posto. EU je na popis robe za koju želi izuzeće stavio proizvode poput tjestenine, sireva, vina, žestokih pića ili medicinske opreme, odnosno vrste izvoza za koju su pojedine zemlje članice posebno zainteresirane.
Lutnick je poručio da EU treba razmotriti način na koji regulira digitalni sektor pritom napomenuvši da nije riječ o potpunom uklanjanju pravila, no da regulativa treba biti uravnoteženija za američke tehnološke tvrtke.
“Nakon uravnoteženja tih pravila mi ćemo, zajedno s EU-om, riješiti pitanje čelika i aluminija”, prenio je Euronews riječi Lutnicka.
Prema srpanjskom dogovoru, carine na većinu američke industrijske robe koja se izvozi u EU su ukinute.
Lutnick i američki trgovinski pregovarač Jamieson Greer sastali su se tijekom ovotjednog posjeta Bruxellesu i s europskom povjerenicom Hennom Virkkunen koja je nakon razgovora ponovno istaknula važnost zakonodavnog okvira o digitalnom sektoru za EU. Njezin komentar zasad sugerira da Bruxelles nije spreman razvodniti taj okvir.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič pak ističe da nema diskriminacije prema američkim tvrtkama, odnosno da se pravila jednako primjenjuju na sve. No, vjerojatno to i nije ono na što ciljaju Amerikanci. Oni jednostavno smatraju da pravila, takva kakva jesu, kažnjavaju njihove tvrtke.
“Njihova primjena je katkad vrlo agresivna”, kazao je Greer.
Nedavno je Bruxelles pokrenuo istragu protiv Amazona i Microsofta oko navodne zloporabe njihove dominantne tržišne pozicije, a Google je dobio kaznu od 2,95 milijardi eura vezanu za praksu online oglašavanja prilikom internetskog pretraživanja. Sada Bruxelles procjenjuje je li korektivna reakcija Googlea dovoljna da zadovolji europsku regulativu.
Pročitajte još:
EU u zadnje vrijeme, unatoč dosadašnjem nepopuštanju oko postojećeg zakonodavnog okvira, ipak odgađa primjenu određene regulative vezane za umjetnu inteligenciju.
Šefčovič je napomenuo da se EU drži dogovora i kad je riječ o kupnji američkih energenata prema kojemu bi Europa SAD-u platila godišnje 250 milijardi dolara za uvoz robe kao što je ukapljeni prirodni plin. Ove godine, kako je rekao, već je dogovorena nabava vrijedna 200 milijardi dolara.
Institut za ekonomiku energetike i financijske analize iz SAD-a pak navodi kako izračuni pokazuju da je od siječnja do rujna dosegnuta brojka od 101 milijarde dolara, dok Bruxelles dodaje da je u zadnjem kvartalu predviđena značajnija kupnja američke nuklearne tehnologije.
