Eventualna eskalacija trgovinskog konflikta između Washingtona i Pekinga mogla bi djelovati na spuštanje inflacije u eurozoni ispod ciljane razine Europske središnje banke (ESB) od dva posto budući da bi jeftini kineski proizvodi vrlo vjerojatno bili u znatnoj mjeri preusmjereni na europsko tržište.
Tako barem upozoravanju ekonomisti ESB-a.
“Eurozona bi mogla vidjeti rast uvoza iz Kine za do 10 posto u 2026. godini što je ekvivalent za oko 1,3 posto ukupne potrošnje roba u eurozoni”, navodi se u analizi na tu temu.
Premda nisu posebno analizirane posljedice na monetarnu politiku, podbačaj u cilju oko inflacije bi osnažio argumente za rezanje kamatnih stopa.
Sada je depozitna kamatna stopa na dva posto i prepolovljena je u odnosu na razdoblje zaoštravanja monetarne politike zbog snažnog rasta inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu i skoka cijena energenata.
ESB predviđa da bi inflacija u eurozoni ionako mogla biti u prosjeku 1,6 posto tijekom iduće godine, i to zbog snažnog eura i nižih cijena energije.
Američki i kineski pregovarači su ovaj tjedan održali sastanak u Stockholmu bez konačnog dogovora oko carina.
U analizi iz ESB-a se kaže da bi povratak carina na iznad 100 posto na kineske proizvode i preusmjeravanje kineskih proizvoda na Europu moglo smanjiti godišnju inflaciju u eurozoni za 0,15 postotnih bodova u idućoj godini te u nešto manjoj mjeri i u 2027.
Ove godine prvo je SAD nametnuo Kini carine od 145 posto da bi Kina uzvratila sa 125 posto. U svibnju dvije su se strane dogovorile oko tromjesečne stanke i privremeno nižih carina kako bi se otvorio prostor za razgovor.
Pročitajte još:
Ovoga tjedna je bilo riječi o produljenju tog vremenskog roka, no za to je potrebna suglasnost američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Bez postignutog sporazuma, Sjedinjene Američke Države i Kina ponovno bi uvele povijesno visoke međusobne carine na uvoz počevši od 12. kolovoza.
