Cijene nafte porasle su u četvrtak nakon snažnih rasprodaja koje su tržište dovele na višegodišnji minimum, no neizvjesnosti oko carina i očekivani rast ponude ograničili su dobitke.
Terminski ugovori nafte Brent veći su za 50 centi, i iznose 69,80 američka dolara (64,32 eura) po barelu, dok su američki WTI (West Texas Intermediate) terminski ugovori porasli za 48 centi, na 66,79 dolara (61,56 eura) po barelu.
Brent je u prethodne četiri sesije jeftiniji za 6,5 posto, dosegnuvši u srijedu najnižu razinu od prosinca 2021., dok je WTI u istom razdoblju jeftiniji za 5,8 posto te je na najnižoj razini od svibnja 2023. godine.
“Oštar pad cijena nafte ispod ključne razine od 70,00 USD mogao bi potaknuti blagi predah u današnjem trgovanju, jer tehnički uvjeti pokušavaju stabilizirati preprodanu teritoriju. Ipak, zamah oporavka ostaje krhak, s nepovoljnim odnosom ponude i potražnje koji je ključni teret za pozitivno raspoloženje,” rekao je za Reuters Yeap Jun Rong, tržišni strateg na platformi IG.
Cijene nafte su smanjene i nakon što su SAD uvele carine na kanadsku i meksičku robu, uključujući energetski uvoz, u isto vrijeme kada su glavni proizvođači prvi put od 2022. odlučili povećati proizvodne kvote.
Smanjenje je ipak ublaženo kada su SAD najavile da će izuzeti proizvođače automobila od 25 posto carina, što je povećalo optimizam da bi se učinak trgovinskog spora mogao ublažiti.
Osim toga, postoje indicije, kako navodi Reuters, i da bi američki predsjednik Donald Trump mogao ukinuti carine od deset posto na kanadski energetski uvoz, poput sirove nafte i benzina, koji su u skladu s postojećim trgovinskim sporazumima.
“Trumpove trgovinske mjere prijete smanjenju globalne potražnje za energijom i poremećaju trgovinskih tokova na globalnom tržištu nafte. To je dodatno pogoršano rastom američkih zaliha,” napisao je Daniel Hynes, viši strateg za robna tržišta u ANZ-u, u bilješci.
Tržišni sentiment ostaje pesimističan zbog dvostrukog učinka carina i odluke OPEC+ grupe, koju čine Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici uključujući Rusiju, o povećanju proizvodnje.
Zalihe sirove nafte u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, prošlog su tjedna porasle više od očekivanog zbog sezonskog održavanja rafinerija, dok su zalihe benzina i destilata pale zbog porasta izvoza, objavila je američka Uprava za energetske informacije (EIA).
Zalihe sirove nafte porasle su za 3,6 milijuna barela na 433,8 milijuna barela u tjednu, što je znatno više od očekivanja analitičara u anketi Reutersa, koji su predviđali rast od 341.000 barela.
Dodatni znakovi slabosti u američkoj potražnji za naftom vide se u padu američkog uvoza sirove nafte vodenim putem na najnižu razinu u četiri godine u veljači, uzrokovanom padom kanadskih pošiljki na Istočnu obalu, prema podacima o praćenju brodova. Održavanje rafinerija, uključujući dugotrajni remont u najvećem postrojenju u regiji, smanjilo je potražnju.
Carine su i dalje na snazi za američki uvoz meksičke sirove nafte, koja čini manji dio opskrbe od kanadske nafte, ali je važan izvor za američke rafinerije na obali Meksičkog zaljeva.
Pročitajte još:
Izvoz sirove nafte i goriva iz Venezuele dosegnuo je u veljači najvišu razinu od studenog, a glavni kupci bili su Kina i SAD, pokazuju podaci o kretanju brodova.
Proizvodnja nafte u Venezueli i njezin izvoz porasli su otkako je Chevron dobio dozvolu za poslovanje krajem 2022. godine. U siječnju 2025. tvrtka je u SAD otpremila više od 30 posto ukupnog venezuelanskog izvoza.
Kina je potvrdila poziciju najvećeg tržišta venezuelanske nafte, s otpremljenih oko 503.000 barela dnevno. Na drugom je mjestu SAD s 239 tisuća barela dnevno. Slijede Europa sa 69.200 i Indija sa 68.000 barela dnevno.
