Njemačko bi gospodarstvo poraslo 50 posto više između 2021. i 2024. godine da nije izvozni sektor bio sputan problemima kao što su manjak radne snage i previše birokracije, zaključuje se u izvješću koje je objavila njemačka središnja banka.
Prema simulacijama Bundesbanka, njemački bi bruto domaći proizvod bio veći 2,4 postotna boda u spomenutom razdoblju da je izvoz pratio potražnju na ključnim tržištima.
U tom razdoblju je najveće europsko gospodarstvo ostvarilo rast od 4,6 posto, ali je u zadnje dvije godine doživjelo kontrakciju ponajviše zbog problema u ključnim izvoznim industrijama kao što je proizvodnja strojeva, elektronike te kemijska industrija.
U 2023. je BDP pao 0,3 posto, a prošle godine 0,2 posto.
“Gubitak tržišnog udjela u izvozu značajno je pridonio slabom nedavnom učinku njemačke ekonomije”, navodi studija.
No, nisu samo energetska kriza izazvana ruskim napadom na Ukrajinu, problemi u dobavnim lancima i pad potražnje u Kini otežali stanje, već su strukturni problemi odigrali i veću ulogu, tvrdi Bundesbank.
Njemačke se tvrtke žale na veće administrativne zapreke od onih koje postoje u drugim članicama Europske unije, a to uključuje sporo odobravanje procedura i preveliki zahtjevi oko potrebne dokumentacije. Ti su problemi, po ocjeni središnje banke, krivi za više od tri četvrtine gubitaka u udjelu na izvoznim tržištima.
S druge pak strane čimbenici na strani potražnje, kao što su pad interesa za njemačkim automobilima, slab kineski rast ili sankcije protiv Rusije, igrali su dosta manju ulogu i na njih otpada tek jedna trećina gubitka koji se u njemačkom udjelu na izvoznim tržištima osjeća još od 2017. godine.
U 2024. godini, vidljivo je u studiji objavljenoj na internetskoj stranici Bundesbanka, najveći udio u njemačkom izvozu od 17,2 posto imali su automobili i automobilski dijelovi. Nakon toga slijede potrošačka dobra bez lijekova sa 14,7 posto te strojevi sa 14,3 posto. Na četvrtom su mjestu kemijski proizvodi s udjelom od 9,2 posto. Farmaceutski proizvodi su tek na sedmom mjestu s brojkom od 7,6 posto.
Što se Kine tiče, dogodilo se da je tamošnja industrija uspjela razviti domaće kapacitete u područjima gdje su prije toga dominirali strojevi i automobili uvezeni iz Njemačke.
Bundesbank navodi da sada njemačke tvrtke gube udio od kineske konkurencije na mnogim tržištima, ne samo u Kini. Zaključak je da su gubici njemačkog izvoza između 2021. i 2023. gotovo bili istovjetni onima koji su se dogodili Ujedinjenom Kraljevstvu nakon Brexita.
U međuvremenu američke su kompanije također osvojile dio tržišta uslijed potražnje za visokotehnološkim proizvodima te energentima.
Stoga Bundesbank poziva na paket strukturnih reformi, uključujući bolje poticaje za Nijemce kako bi radili više, jednostavnije procedure za useljenje, smanjenje birokracije te ciljane potpore za start-up tvrtke te inovaciju.
Pročitajte još:
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel upozorio je u nedavnom govoru da investicije u infrastrukturu i obranu neće same po sebi biti dovoljne da ponovno pokrenu ekonomiju.
“Više fiskalnih poticaja neće popraviti slaboti njemačkog ekonomskog rasta. Uzroci su dublji”, prenosi Financial Times Nagelove riječi.