Njemačka središnja banka predložila je izmjene ustavnih propisa o zaduživanju države, koje bi vladi osigurale veći manevarski prostor u razdoblju slabijeg gospodarskog rasta i rasprava o većoj potrošnji na vojsku.
Limit duga uveden je 2009. godine, za mandata kancelarke Angele Merkel, i zabranjuje vladi novo zaduživanje iznad razine od 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Središnja banka predlaže da se limit veže za omjer državnog duga i BDP-a.
Ako je javni dug iskazan udjelom u BDP-u manji od 60 posto i ne prekoračuje plafon određen propisima EU-a, novi dug države mogao bi, po prijedlogu Bundesbanka, dosegnuti do 1,4 posto BDP-a.
Ako pak javni dug bude veći od 60 posto BDP-a, prenosi Hina, novo zaduživanje države ne bi smjelo biti veće od 0,9 posto BDP-a.
Izmijenjeni prijedlog osigurao bi vladi dodatnih 100 do 220 milijardi eura godišnje do kraja desetljeća, ovisno o omjeru duga i BDP-a.
Pročitajte još:
U 2023. javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 62,9 posto, prema podacima statističkog ureda, a u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 62,4 posto.
Njemačko gospodarstvo blago se smanjilo u 2023. i u 2024. godini, a neki instituti predviđaju da bi se trend mogao nastaviti i u ovoj godini s obzirom na visoke cijene energije koje potkopavaju konkurentnost njemačkih proizvoda i na slabu potrošnju kućanstava.
